SLAVONSKI BROD - Misliti - za promjenu - malo na buduće generacije, a ne samo na sebe i sadašnjost, mnogima je nezamisliv zadatak. No, nacionalnom kampanjom sadnje stabala „Zasadi stablo, ne budi panj!“, ljudi uče kako činiti upravo to - kako misliti na druge i revitalizirati javne ruralne i urbane površine za sve one koji će zemljom kročiti i kad nas više ne bude.

Da nije slavonskobrodske Srednje škole „Matija Antun Reljković“ i profesora Vehida Ibrakovića, grad uz Savu ne bi bio dio priče koja je ušla u svoju četvrtu godinu, a zbog koje Lijepa Naša danas ima 200 tisuća zasađenih sadnica više i 75 tisuća ljudi koji su aktivno sudjelovali u akcijama.

- Šumarski tehničari i njihovi profesori danas su predvodnici akcije te smo tako povezali vježbe, praksu i kampanju. Posadit će dvadeset stabala. Donator je naša Škola, a presadnice su proizveli naši učenici. Time naša nacionalna kampanja ide dalje. Ovo je četvrta zaredom. Imali smo male pauze tijekom korone, ali ni te godine nisu prošle bez zasađenih stabala. Drago mi je da, uz edukaciju, ide i promocija od vrtića do sveučilišta. U vrijeme klimatskih promjena i svega što se događa planeti zemlji, trebamo postati svjesni da svako drvo proizvodi kisik, pruža nam hlad, dakle, višestruko je korisno. - kazao je Vehid Ibraković, koordinator akcije „Zasadi stablo, ne budi panj“ za Brodsko-posavsku županiju.

Prva takva akcija odvijala se na području SRC Poloj. Više o toj povijesnoj sadnji, moguće je pročitati OVDJE. 'Poljoprivredna' je škola i te 2019. godine donirala dvjesto sadnica, a 'primilo' se oko 90 posto zasađenih stabala. No, za takav je uspjeh potrebno puno truda.

- Ovo je idealno vrijeme za sadnju, ali je ključno njegovati te biljke kad je vruće. Ako nakon sadnje nema održavanja, nema ni uspjeha. Ljeta su ekstremno vrela i ako se nitko neće brinuti, trud je uzaludan. Zato sada one koji sade motiviramo da brinu o stablima i nakon sadnje. Kad je sušan period, treba obići tu biljku, zaliti je pa i dodirnuti, ja volim to tako reći i „popričati“ s njima. - dodao je profesor Ibraković.

Sadnja novih stabala danas je održana u krugu slavonskobrodske 'Poljoprivredne škole'.

- Vodili smo računa da pratimo kontinuitet gradskog komunalnog poduzeća u Aleji Miroslava Krleže. Sadimo javor, katalpu, uzgojili smo i sadnice pitomog kestena. U prostoru koji se nalazi neposredno pokraj dvorišta naše škole tako će i dalje vladati biološka raznolikost. Ove godine sadimo u blizini škole kako bismo učenicima pokazali cijeli proces - od proizvodnje sjemena i sadnice do održavanja sadnice do onog trenutka kad je stekla svoj imunitet i može se samostalno održati. Treba voditi računa i o vremenu sadnje. Ovo danas je idealno, tlo je dovoljno vlažno i u periodu smo mirovanja vegetacije. Budu li uvjeti dobri, izdržat će do sljedeće godine kada kreće lišće. - kazala je Daria Pinjuh Budisavljević, dipl. ing. šumarstva.

Ništa od toga ne bi bilo moguće bez razumijevanja vodstva odgojno-obrazovne ustanove u pogledu potreba - kako učenika, tako i nastavnika.

- Mi smo se poistovjetili s tom akcijom. Cilj je našeg šumarskog tehničara povezati s lokalnom zajednicom i potrebama, osvijestiti ga za okoliš, planet i zdravlje. Sve je to dio njegovog učenja. Presretna sam što naši nastavnici pokazuju takvu inicijativu. Profesor Vehid već je poznat, a nastavnici Daria Pinjuh Budisavljević, Štefica Čanić, Irena Čipraković i Tomislav Petrić odmah su našli dobar povod i rekli „Idemo! To je naša struka. Idemo saditi i donirati“. Zadovoljna sam jer je ovo dodatak za naših osam projekata koje smo tijekom 2022. provodili. Gdje god nas dođem predstaviti, mi smo škola iznenađenja. Kad, primjerice, vide naš nagrađivani vrt i kompostište, svi su oduševljeni. Kako bi maknuli učenike s digitalnih alata, škole u Njemačkoj zakupljuju vrtove u susjedstvu, ali daleko je to od ovoga što je dostupno našim učenicima. Projekt „Čuvari tradicije“ koji je rezultirao sadnjom vinograda starih sorti i mapiranjem vrta pomoću QR kodova, akcija „Nek' se zazeleni“ kojom smo u Slobodnici osmaše podučavali i napravili arboretum,... tek je dio niza naših uspješnih aktivnosti. - poručila je ravnateljica Srednje škole M. A. Reljković, Maja Tomić koja kao jednu od tajni uspjeha i zajedništva navodi činjenicu da škola zna iskoristiti i kada su učenici ispred nje, odnosno, kada ona od njih uči o modernoj poljoprivredi.

Jedan od budućih ciljeva je „precizna poljoprivreda“, odnosno, digitalizacija poljoprivrednog procesa gdje će se, primjerice, pomoću dronova kontrolirati usjevi.

Kada bi tu kvalitetu bolje prepoznavalo i tržište rada, krug bi bio zatvoren. U međuvremenu, učenici će ovakvim akcijama puno davati svom gradu, dok će vršnjacima predstavljati najbolji uzor. Motike se, pokazali su, sigurno ne boje, a znaju njome i uspješno baratati.