SLAVONSKI BROD - Kadulja, melisa, matičnjak, pčelinja trava, smilje, neven, mažuran ili pak miloduh, samo su početak poduže liste biljaka koje su 'prošle' kroz ruke strastvenog slavonskobrodskog uzgajivača Vehida Ibrakovića, dipl. ing. agr.

Inače profesor Srednje škole „Matija Antun Reljković", idejom je spiralnog vrta učenicima želio približiti inovativne načine uzgoja aromatičnog bilja. U razgovoru smo doznali kako ovaj vrt ima i novog 'stanara', biljku s neizmjernim ljekovitim potencijalom. Premda je samo ime pelin, nešto što mnogi prepoznaju -  vrsta o kojoj je ovdje riječ nije istovjetna gorkom pelinu koji se tradicionalno koristi kod probavnih smetnji ili stavlja u alkoholna pića.

Biljka koju nam je predstavio profesor Ibraković, oprečnog je pridjevka, točnije riječ je o slatkom pelinu.

U svijetu je prepoznato više od 480 vrsta ove najstarije, najviše cijenjene i upotrebljavane ljekovite biljke, pelin, od čega je na području Hrvatske moguće pronaći njih 15. Uglavnom se koristi kao lijek protiv žučnih, želučanih i jetrenih tegoba. U kineskoj se medicini, pak, upotrebljava već dvije tisuće godina prvenstveno za snižavanje povišene tjelesne temperature i groznice.

Slatki ili jednogodišnji pelin, aromatična je biljka je porodice artemisia, porijeklom iz Azije koja proizvodi antimalarijski agent artemisinin. Ova aktivna tvar odavno se koristi za liječenje malarije u Africi i Latinskoj Americi, a slatki pelin jedna je od rijetkih biljaka koja uništava odrasle parazite i njihova jajašca. Također je zabilježen pozitivan učinak u borbi protiv karcinoma.

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Washingtonu i Politehničkog instituta Worchester, zaključili su kako ekstrakti slatkog pelina bazirani na artemisininu pokazuju i antivirusnu aktivnost. Vezano za ovu činjenicu, znanstvenici su proveli daljnja istraživanja u kojim se pokazalo kako ekstrakti aromatičnog slatkog pelina usporavaju razmnožavanje virusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19.

Slatki se pelin, dakle, može koristiti kao ukrasna, aromatična i ljekovita biljka. Pritom ga je moguće uzgojiti u kamenjarama, vertikalnim zidovima, krovnim vrtovima i različitim posudama ili žardinjerama.

Ova biljka traži veliku količinu sunčevog svjetla, ali se ne preporuča trajno izlaganje izravnom sunčevom djelovanju. Stoga je potrebno povremeno osigurati i sjenu. Slatki pelin je kultura vrlo otporna na sušu i nema velike zahtjeve što se tiče zalijevanja.

U Hrvatskoj nema registriranih proizvođača koji se bave uzgojem slatkog pelina. Profesor Ibraković 'odvažio se' na ovaj potez te biljku, uz pomoć učenika, uzgaja u vrtu škole. Kako nam je naglasio, šteta je što se biljke izrazitih ljekovitih vrijednosti, na slavonskom plodnom tlu, ne uzgajaju u većim količinama. Farmaceutske su tvrtke preuzele ulogu 'opskrbljivača' lijekovima, što je navelo ljude da se okrenu od uzgoja bilja za medicinske svrhe. No, kao što je slučaj sa slatkim pelinom, cjelokupna djelotvornost i korisnost biljaka koje možda poznajemo tisućama godina, još uvijek može iznenaditi.