Predavač se kritički osvrnuo na medijski govor o vjeri, koji je - smatra - često površan, obilježen predrasudama i stereotipima, dvoznačan, podložan komercijalizaciji i fokusiran na incidente i skandale. Predstavio je deset temeljnih izvora informacija o vjeri i vjerskim sadržajima u Hrvatskoj.
POŽEGA - Na drugoj Korizmenoj tribini četvrtkom u okviru godine Redovnog jubileja 20. ožujka 2025. u Dvorani sv. Terezije u Požegi gostovao je profesor komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu Igor Kanižaj, a tema njegova izlaganja bila je: „Mediji u službi nade ili beznađa?“.
Prof. Kanižaj je upozorio na prevladavajuću negativnost u medijima, koja potiče osjećaj beznađa. Istaknuo je kako je lakše pisati o negativnim događajima, ali da je važno tražiti i priče o dobroti i nadi.
Nakon molitve, moderator Marijan Pavelić, povjerenik Požeške biskupije za medije, pozdravio je sve sudionike, predstavio predavača i kratko uveo u temu tribine. Prof. Kanižaj je svoje izlaganje započeo osvrtom na drastične promjene koje su u naše živote unijeli internet i društvene mreže. Istaknuo je kako je digitalno doba donijelo brojne prednosti, ali i izazove, posebno u pogledu privatnosti i sigurnosti. Iznio je potom zabrinjavajuće rezultate istraživanja koji pokazuju da čak 65 posto odraslih objavljuje fotografije predškolske djece na društvenim mrežama, a 35% roditelja to čini već u prvoj godini djetetova života. Prof. Kanižaj upozorio je na opasnosti koje takvo ponašanje nosi, ističući važnost zaštite osobnih podataka i privatnosti djece.
Požeška biskupija
Prof. Kanižaj je zatim postavio niz pitanja koja potiču na razmišljanje o vlastitom ponašanju na internetu (Jeste li upoznati s pravilima ponašanja na internetu? Objavljujete li statuse i poruke na mrežama kada ste ljuti? Razmjenjujete li međusobno osobne podatke?...). Kazao je kako odgovori na ova pitanja mogu pomoći da bolje razumijemo kako narušavamo vlastitu privatnost i kako se možemo zaštititi.
Predavač se zatim kritički se osvrnuo na medijski govor o vjeri, koji je - smatra - često površan, obilježen predrasudama i stereotipima, dvoznačan, podložan komercijalizaciji i fokusiran na incidente i skandale. Predstavio je deset temeljnih izvora informacija o vjeri i vjerskim sadržajima u Hrvatskoj, uključujući medije u vlasništvu crkvenih institucija, javne nacionalne i lokalne medije, komercijalne medije, mrežne župne stranice i profile na društvenim mrežama i sl. Istaknuo je kako Crkva može biti primjer odgovornog korištenja medija, podsjećajući na dokument „Prema punoj prisutnosti – pastoralno promišljanje o uključenosti na društvenim medijima“ iz 2023. godine, koji poziva na izgradnju povjerenja, transparentnosti i uključenosti u digitalnom okruženju. Citirao je Papinu poruku za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija iz 2025., u kojoj papa Franjo poziva na širenje nade i izgradnju mostova umjesto zidova u digitalnom svijetu.
Požeška biskupija
Prof. Kanižaj je nadalje upozorio na prevladavajuću negativnost u medijima, koja potiče osjećaj beznađa. Istaknuo je kako je lakše pisati o negativnim događajima, ali da je važno tražiti i priče o dobroti i nadi. Postavio je pitanje zašto se glas Crkve, koja skrbi o milijunima ljudi diljem svijeta, ne čuje dovoljno u medijima. Predstavio je potom statističke podatke o djelovanju Crkve istaknuvši kako ona čini mnogo dobra, ali da se to često ne prepoznaje.
Požeška biskupija
Pozvao je nazočne na kritičko promišljanje o sadržajima koje konzumiraju u medijima i na društvenim mrežama, ističući važnost provjere izvora informacija i prepoznavanja afirmativnih i destruktivnih sadržaja. U završnom je dijelu predstavio nove mrežne vjerske formate, poput specijaliziranih portala, katoličkih medija, YouTube video svjedočanstava, podcasta i svećenika
influencera, koji se prilagođavaju digitalnom dobu. Preporučio je sudionicima Tribine digitalni minimalizam, odnosno filozofiju korištenja tehnologije koja se fokusira na kvalitetu umjesto kvantitete, s ciljem smanjenja vremena provedenog na internetu i povećanja kvalitete života. Predavanje je završilo optimističnom porukom o mogućnosti korištenja medija u službi nade, podsjećajući na riječi sv. Ivana Pavla II. o važnosti korištenja medija u duhu vjere i poučljivosti.
Nakon održanog predavanja uslijedila je rasprava u kojoj je prof. Kanižaj odgovarao na pitanja zainteresiranih. Zahvaljujući predavaču, moderator Pavelić je na svršetku najavio iduću Korizmenu tribinu koja će se održati u četvrtak 27. ožujka, a na njoj će gostovati književni povjesničar i teoretičar Vladimir Lončarević, koji će govoriti o temi „Vjernici laici – nositelji nade u suvremenom društvu“.
Crna kronika dokazano je najčitanija rubrika svih medija. Trebaju li - usprkos tomu - mediji više pisati o dobroti i nadi?
