Dobno-standardizirana stopa raka dušnika, pluća i bronha u 2022. godini najviša je u Sisačko-moslavačkoj županiji (89,5 ), još jednom industrijskom području. Slijede Bjelovarsko-bilogorska županija (88,2) i Grad Zagreb (87,7). Brodsko-posavska županija s 83,4 na 100.000 stanovnika je tek na 7. mjestu.
IAKO je ugašeni požar, koji je 14 dana gorio na deponiju u Bosanskom Brodu, privremeno prekinuo izvještavanje o onečišćenju okoliša na području Brodsko-posavske županije, s ciljem boljeg informiranja čitatelja o incidenciji raka dušnika, pluća i bronha, kontaktirali smo Marija Šekeriju, epidemiologa iz Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Antu Cvitkovića, ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije (NZJZ BPŽ).
Rizični faktori za rak pluća su pušenje, radon, ostale tvari (azbest, arsen, ispušni plinovi dizelskih motora i neki oblici silicija i kroma), osobna ili obiteljska anamneza raka pluća i zračenje prsnog koša, uvodno je istaknuo Ante Cvitković, naglasivši i da je život u područjima s višom razinom onečišćenja zraka također povećava rizik od raka pluća.
Iz podataka koji su nam dostavljeni iz HZJZ-a vidljivo je da je dobno-standardizirana stopa incidencije raka dušnika, pluća i bronha na 100.000 stanovnika (koja se koristi za usporedbe zbog različitih struktura stanovništva) u Hrvatskoj 79,8 ukupno, 118,6 za muškarce i 50,1 za žene. U Brodsko-posavskoj je stanje sljedeće: 83,4 ukupno, 125,4 za muškarce i 47,2 za žene.
Foto: Ivan Majstorić
Već pri prvom pogledu na podatke jasno je kako je rak dušnika, pluća i bronha puno zastupljeniji kod muškaraca. Zašto su tako izražene razlike u incidenciji ovog sijela raka, pitali smo ravnatelja ZJZ BPŽ Antu Cvitkovića.
- Incidencija raka dušnika, pluća i bronha je kod muškaraca veća u svim županijama. Razlog treba tražiti kako u načinu ponašanja (pušenje…) tako i u genetičkim faktorima. U Hrvatskoj 37,9% odraslih i 38,1% mlađih odraslih trenutno puši, a najveća prevalencija pušenja duhana utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42,5%). Prosječna dob prvog pušenja duhana među odraslima koji su barem jednom pušili duhan bila je 16 godina i 4 mjeseca. Muškarci su pušili češće od žena (42.8% muškaraca i 33% žena) na području RH. - kazao nam je ravnatelj Cvitković.
Šekerija: 'Rak pluća je nešto češći u županijama koje su u prosjeku nižeg socioekonomskog statusa'
Može li se iz podataka za 2022. godinu, koji su nam dostavljeni, donijeti kakav zaključak glede rasprostranjenosti ovog sijela raka u Hrvatskoj po županijama, pojasnio nam je Mario Šekerija, epidemiolog iz Registra za rak HZJZ-a.
- Na temelju podataka za samo jednu godinu, teško je govoriti o postojanju razlika u tako malim geografskim jedinicama poput županija jer mogu postojati varijacije od godine do godine uzrokovane raznim faktorima. Međutim, s obzirom da su podaci relativno konzistentni s ranije opaženim, vidimo da je rak pluća nešto češći u županijama koje su u prosjeku nižeg socioekonomskog statusa, što je vjerojatno u velikoj mjeri povezano prvenstveno s rasprostranjenijim navikama pušenja, ali moguće i s drugim faktorima specifičnima za ove županije.
Razmišljajući i o drugim faktorima, uočili smo da je dobno-standardizirana stopa ovog sijela raka gledano po stopama za ukupnu populaciju najviša u Sisačko-moslavačkoj županiji (89,5 ), još jednom industrijskom području. Slijede Bjelovarsko-bilogorska županija (88,2) i Grad Zagreb (87,7). Brodsko-posavska županija je tek na 7. mjestu pa nas je iznenadilo da je Ličko-senjska u samom vrhu, a da je susjedna Požeško-slavonska županija posljednja.
- Što se tiče Ličko-senjske i Požeško-slavonske županije, radi se o dvama najmanjim županijama u Hrvatskoj po broju stanovnika tako da se već s relativnom malim promjenama u broju prijavljenih slučajeva mogu očekivati varijacije od godine do godine (prema zadnjem objavljenom izvještaju u LSŽ je bilo 47 novih slučajeva, a u PSŽ 49 novih slučajeva). Ono što će također utjecati na razlike u incidenciji raka pluća po županijama u sljedećim godinama su i odazivi na Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća po županijama. Za županije koje budu imale veće odazive možemo očekivati višu incidenciju nego do sad.-pojasnio nam je epidemiolog Šekerija.
Na kraju je, u kontekstu recentnog onečišćenja zraka, cjelokupnoj brodsko-posavskoj javnosti ravnatelj Cvitković poručio što treba činiti s ciljem smanjivanja rizika od oboljevanja od raka dušnika, pluća i bronha smo.
- Prestati pušiti cigarete je jedna od odluka na koju možete utjecati i time poboljšati Vaše zdravlje. Svakako treba učiniti sve što je moguće kako bi se smanjile povišene koncentracije lebdećih čestica i benzoapirena.- zaključio je ravnatelj Cvitković.
