SLAVONSKI BROD – Svake godine u lipnju, Zavičajna udruga Ličana „Vrilo mudrosti", za svoje članove, organizira dvodnevni izlet u Liku, svojevrstan povratak njihovim ličkim korjenima. Tako je bilo i proteklog vikenda, kada su po lijepom i sunčanom vremenu, brodski Ličani obišli Liku uzduž i popreko. Prvo su se zaustavili u Žutoj Lokvi, mjestu u kojem se s Dalmatine silazi za Senj..

Posjetili su spomen kapelicu podignutu u sjećanje na poginule policajce u Domovinskom ratu, položili cvijeće i zapalili svijeće. Tog kobnog 24. kolovoza 1991. godine pet hrvatskih policajaca iz odjela Policijske postaje Brinje bilo je na stalnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom paljbom usmrtili i kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju. Poginuli su Vinko Krznarić, rođ. 1958., Drago Toljan, rođ. 1963., Milan Vranić, rođ. 1968. i Zdravko Vuković, rođ. 1958., svi iz Brinja. Darko Murat, nekoliko puta ranjen je preživio pokolj.

Nakon Žute Lokve, uslijedio je posjet Otočcu, a potom pećini u Ličkom Lešću.
Ova pećina  je najstariji povijesni lokalitet na području Gacke. Ostaci prisutnosti čovjeka su iz razdoblja mezolitika, prijelaza iz starijeg u mlađe kameno doba, To je vrijeme od prije 12.000 god. pa do prije 6.000 god. Pronađeni su ostaci pougljenih životinjskih kostiju i kamenog oruđa.

U pećini izvire bistri i čisti potok Kostelka (tepli potok). Kostelka se u blizini ulijeva u Gacku, a u njenom gornjem toku (odmah uz izvor), prije dvije godine, uz pomoć Europske unije, a pod stručnim vodstvom Veterinarskog fakulteta i Instituta "Ruđer Bošković" otvoren je Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda.

Od Ličkog Lešća i Gacke doline, put ih je vodio do Žitnika i rodne kuće Oca domovine Ante Starčevića. Ovaj političar, filozof i književnik te jedan od utemeljitelja moderne hrvatske državotvorne ideologije, rođen je u Žitniku kraj Pazarišta, 23. svibnja 1823., a umro je u Zagrebu u veljači 1896. S prijateljem iz školskih dana Eugenom Kvaterinikom na Saboru 1861. godine osniva Stranku prava, koja zastupa ideju pune nacionalne slobode i državne nezavisnosti - "ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku".

Nakon kraćeg zadržavanja u Gospiću stigli su na krajnje odredište prvog dana, Baške Oštarije, mjestašce smješteno na najvišoj točki ceste koja preko Velebita povezuje Gospić i Karlobag. Prenoćili su u župnom prenoćištu, a prije toga samo za njih je služena Sveta misa u obližnjoj crkvi Svete Elizabete.

Sutradan su posjetili Nacionalni park Paklenicu. Velika i Mala Paklenica, dvije uske kanjonske udoline, najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere. Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj (proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera). Temeljni fenomeni NP Paklenica su šume i geomorfološke osobitosti parka, u gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita. NP Paklenica zauzima površinu od 96 km2. U njemu su smješteni i najviši vrhovi Velebita, Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m).
Posebna atrakcija bili su penjači na strmim kamenim stjenama, od kojih je svjetski poznata stjena Anića kuka.

Nakon dvosatnog hodanja u Paklenici, spustili su se u Starigrad Paklenicu, a oni najhrabriji i okupali se u moru.

Preko Maslenice i kroz tunel Sveti Rok, ponovo su se vratili u Liku. U restoranu „Kod Braje" u Svetom Roku, zasladili su se ličkim specijalitetom janjetinom i u nedjeljnim večernjim satima sretno se vratili kući.

Sve u svemu još jedno ugodno i dojmljivo druženje u prelijepim krajevima Like, koje će svim sudionicima ostati u lijepom sjećanju.