SLAVONSKI BROD - Najveću izmjerenu brzinu živog bića postigao je sokol koji se ka zemlji obrušio sa 386 kilometara na sat. Podatak je to kojeg su mogli čuti svi oni, koji su nazočili prezentaciji slavonskobrodske Udruge sokolara, a koja je održana u sklopu Agrosajma u Srednjoj školi "Matija Antun Reljković", krajem prošloga tjedna.

U Slavonskom Brodu djeluje Udruga sokolara, jedina uHrvatskoj koja se bavi isključivo lovom s pticama grabljivicama.

Željko Dragičević, sokolar i predsjednik slavonskobrodske sokolarske lovne udruge, jedine koja se u Hrvatskoj bavi isključivo lovom s pticama grabljivicama, i njegov kolega sokolar Renato Kubak, svojom su pričom i prezentacijom ptica plijenili pozornost mladih, ali i starijih posjetitelja sajma. Govoreći o brzini sokola kazali su kako je spomenutih 386 kilometara jedan sokol postigao nakon što je pušten iz aviona kako bi ulovio bačenu metalnu kuglu koja je munejvito letjela prema zemlji. - Bila je riječ o sivom sokolu koji je kuglu uhvatio kilometar iznad zemlje što dovoljno govori o tome kolika je njegova brzina, ali i snaga. Jer kugla je uslijed ubrzanja dodatno dobila na težini - kazali su Kubak i Dragičević, ističući kako je riječ o iznimno pametnim i brzim pticama, kojima danas prijeti istrjebljenje. 

Upravo zbog toga spadaju u zakonom strogo zaštićene vrste. - Ptice grabljivice u prirodi su u velikim problemima, jer im u posljednje vrijeme jako opada populacija. U velikom broju razboljevaju se od virusa zapadnog Nila koji prenosi tigrasti komarac i sokolari i ornitolozi su primijetili da je sve manje grabljivica u prirodi - kaže Dragičević, dodajući, pak, kako Udruga nema ovlasti niti pravo miješati se u prirodu. Ipak, kada bi došlo do apsolutne ugroze sokolari, koji sami uzgajaju svoje ptice, mogli bi pomoći. - U Monogliji je, nakon izlovljavanja stepskog sokola, kojeg su iz prirode krali radi korištenja u lovu u Arapskim emiratima, došlo do maksimalne ugroženosti te vrste. Nakon toga su svi ti šeici i sokolari, koji su u početku krali pticu iz prirode, sokolove iz svojih uzgajivačnica, u Saudijskoj Arabiji, Arapskim emiratima i ostalim zemljama Bliskog istoka, krenuli vraćati u Monogliju, u prirodu. To je ono što bi se i kod nas moglo napraviti kada bi došlo do istrebljenja, ali s tim da se, po mom mišljenju, ne bismo smjeli miješati u prirodu - pojasnio je Dragičević situaciju držeći u ruci svog sokola Gagarina. Riječ je o hibridnom sokolu nastalom od tri vrste: sivog, stepskog i velikog lovačkog sokola. Stojeći na Željkovoj ruci bio je miran, čemu je, pojasnio nam je njegov vlasnik, uvelike doprinijela kapica koju je imao na glavi, a kojom su mu bile prekrivene oči.

- Postoji više vrsta kapica za sokolove. Gotovo svaka zemlja, u kojoj se bave sokolarenjem, ima svoju prepoznatljivu kapicu. Na Gagarinovoj glavi je arapska, koja se koristi isključivo za sokolove jer ju najlakše prihvaćaju. A kapica im služi kao štitnik od stresa i poremećaja te s njom puno lakše treniraju - kazao je Željko, dok je Gagarinu lagano skidao 'povez' preko očiju. U prvi tren miran, Gagarin je brzo raširio krila i pokušao odletjeti u čemu ga je spriječila vezica kojom ju vlasnik držao na sigurnom. 

- On je naučen da kad mu skinem kapicu kreće loviti i on odmah ide što više u nebo, kako bi se mogao obrušiti i uloviti plijen - kazali su Željko i Renato, dodavši kako lovi fazane, zečeve, golubove. - On je pravi predator. U prirodi oni ako ne ulove u petom šestom pokušaju 'obrok' umore se i nemaju snage za novi napad. Zato i jesu tako brzi i snažni te lako dolaze do plijena - pojašnjavaju ovi poznavatelji ptica grabljivica, koje jesu predatori, ali ubijaju radi prehranjivanja.

Harisov sokol je ptica koju sokolari drže najboljim izborom za početnički stupanj bavljenja sokolarenjem.

Za razliku od ovih u prirodi, sokolovi i jastrebi, s kojima rade slavonskobrodski sokolari, ako ne uspiju uloviti hranu, imaju što jesti jer se za to brinu njihovi vlasnici. Dnevno pojedu pet do šest jednodnevnih pilića. No, zahvaljujući treninzima, uspješni su i u lovu u prirodi.

- Ja imam jastreba, poznatog pod nazivom Harisov jastreb, koji vodi porijeklo iz sjeverne i južne Amerike. Riječ je o izuzetno socijalnoj ptici, koja u prirodi živi u skupinama od po šest ptica. Zajedno love, zajedno othranjuju mlade i vrlo su povezane - kazao je sokolar Renato Kubak, čijeg je jastreba, 'prihvatio' i pomoćnik ministrice obrazovanja, inače nekadašnji ravnatelj srednje škole koja je bila domaćin sokolarima, Vlado Prskalo.

A jastreb se nije ni pomjerio dok ga je držao pomoćnik Prskalo, kao što je bio miran i na ruci potpisnice ovih redova. Sve to ide u prilog činjenici kako je riječ o ptici koju sokolari drže najboljim izborom za početnički stupanj bavljenja sokolarenjem. 

- Sokolu, koji u prirodi već 45 dana nakon što se izleže iz jajeta ima perje i spreman je za lov, treba oko 15 dana da ga se utrenira. Arapi i Turci, gdje love s jastrebovima, kažu da toj ptici treba 45 dana potpune socijalizacije da bi bila spremna za lov - pojasnio je sokolar Dragičević, koji - baš kao i ostale njegove kolege - vode brigu o svojim letećim ljubimcima do te mjere da im u lovu oštećene kljunove i krila naknadno zakrpavaju posebnim tehnikama.