SLAVONSKI BROD – Nedavni problemi u radu brodskog skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, kada mu je zbog kašnjenja isplate proračunskih sredstava prijetilo gašenje, potaknuli su Žensku grupu Brod da u suradnji s još šest nevladinih organizacija u Hrvatskoj izradi nacrt prijedloga zakona o sufinanciranju autonomnih ženskih skloništa i pratećih savjetovališta. Nacrt će biti upućen u saborsku proceduru i, u slučaju usvajanja, zakonski će obvezati državu, županije i gradove da financiraju rad skloništa. U slučaju kršenja odredbi ugovora, potpisnici bi prekršajno odgovarali. Dosad su skloništa financirana na osnovu strategije koja nije obvezujuća, pa su institucije ove godine najprije kasnije s isplatom, a potom i samoinicijativno smanjile sredstva za skloništa.

"Usvajanje ovoga zakona po uzoru na zapadne zemlje uvelike bi nam olakšalo vođenje skloništa. Imali bismo sigurna i trajna sredstva s kojima bismo mogli pokriti sve troškove organizacije skloništa i plaća zaposlenica. Bilo bi to veliko olakšanje i za žene i djecu žrtve nasilja koje borave u skloništu jer više ne bi morale razmišljati o tomu hoće li imati struje i vode, hoće li im radijatori biti topli ili hladni i hoće li u najgorem slučaju zbog nedostatka novaca završiti na ulici", kaže predsjednica Ženske grupe Brod Gordana Matanović.

Udruga je sve dosad krajnjim naporom uspijevala održati sklonište na životu, ali s vremenom joj je to postajalo sve teže jer obećana sredstva ne dolaze u punom iznosu. U udruzi kažu kako bi trebalo pronaći drugo rješenje i za onih 10 posto sredstava koje su dosad padale na njihova leđa, jer inozemne fondacije ne žele izdvajati novac za projekte koje već financiraju država i lokalna zajednica.

"Osim redovitog financiranja skloništa, novim bi se zakonom u skladu s europskim standardima definirali i kriteriji za otvaranje i vođenje sigurnih kuća za žene koje su preživjele obiteljsko nasilje", dodala je projektna koordinatorica Ana Matanović.

U brodskom skloništu su zaposlene četiri stručnjakinje koje rade sa ženama i djecom žrtvama nasilja. Kapacitet mu je 22 ležaja i u potpunosti je iskorišten. Korisnice su najvećim dijelom nezaposlene i financijski ovisne o nasilnim muževima, pa im se tijekom boravka u skloništu nastoji osigurati ulazak u sustav socijalne skrbi. Statistika kaže da se oko 90 posto zlostavljanih žena nikada ne vraća u nasilno okruženje.

"Oko 40 posto žena vrati se nasilnicima jer nije lako prekinuti brak. Nakon tri mjeseca boravka u skloništu one počnu drugačije razmišljati, opravdavati nasilnika i preuzimati krivnju na sebe. Na njihovu odluku utječe i želja njihove djece da se vrate kući. Zato mi uvijek ostavljamo prostora i onim ženama koje se vrate nasilniku da se opet vrate u sklonište. Bilo je i takvih slučajeva, da se žena vrati nakon mjesec ili dva. Najvažnije je da im osiguramo mogućnost izbora, a na njima je da odluče hoće li izaći iz nasilnog okruženja ili ne", istaknula je Gordana Matanović.