SLAVONSKI BROD - Svjetski se dan prevencije nasilja nad djecom svake godine slavi 19. studenog i prethodi Međunarodnom danu prava djece. Stoga je u zemljama diljem svijeta mjesec studeni posvećen edukaciji odraslih i djece o vrstama i oblicima nasilja.

Posljednjih desetljeća svjedočimo pojačanom interesu javnosti, medija i stručnjaka različitih profila za probleme zanemarivane i zlostavljane djece. Okrutnost zlostavljača i prešućivanje okoline koja je svjedok zlostavljanja česte su poveznice takvih slučajeva kao i zgražanje te zabrinutost onda kada je problem javno obznanjen. Upravo zbog toga se nasilje često naziva „mračnim fenomenom našeg doba" kojeg nije jednostavno definirati i koji uključuje takve proturječnosti.

Uz često zlostavljanje u obitelji od strane roditelja, starije braće ili sestara, drugih članova obitelji ili vršnjaka, djeca sve češće doživljavaju nasilje i od drugih autoritativnih figura – nastavnika, dadilja, trenera. Unatoč raširenom strahu od toga da djecu zlostavljaju nepoznate osobe, istraživanja pokazuju da je većina djela zlostavljanja počinjena od strane roditelja ili djetetu poznatih, bliskih osoba u koje ono ima povjerenje, a koje bi prema njemu trebale imati odgovornost, naglašavaju autorice knjige „Nasilje nad djecom i među djecom", Vesna Bilić, Gordana Buljan-Flander i Hana Hrpka

Lako uočljive posljedice tjelesnog zlostavljanja su masnice, ogrebotine, prijelomi i slično, ali neke posljedice kao što su ozljede mozga ili unutarnjih organa nisu odmah primjetne. Kad je riječ o drugim oblicima zlostavljanja, emocionalnom i spolnom, uz moguće posljedice i za tjelesno zdravlje, efekti zlostavljajućih postupaka snažnije se odražavaju na psihičko i emocionalno zdravlje djece i ostavljaju dugoročne, teže uočljive posljedice.

Linda Rajhvajn Bulat i Marina Ajduković su radom „Obiteljske i psihosocijalne odrednice vršnjačkoga nasilja među mladima" poručile kako nisu samo odrasli zlostavljači djece, nego to ponekad postaju i njihovi vršnjaci. Donoseći poražavajuće rezultate koji pokazuju kako svaki tjedan 37,8 posto učenika doživljava barem jedan oblik nasilja od strane svojih vršnjaka, autorice su čitateljima približile ozbiljnost problema.

Među djecom je najzastupljenije psihičko nasilje, naročito ogovaranje. Počinjeno i doživljeno nasilje kod djece donekle su povezani pa najviše psihosocijalnih poteškoća iskazuju mladi koji su istovremeno i žrtve i počinitelji vršnjačkog nasilja. Djeca koja su iskusila psihičko zlostavljanje od strane roditelja i (ne)zadovoljstvo obiteljskim odnosima sklonija su tome da u skupini iste dobi sami postanu napadači ili su, s druge strane, lakša meta za druge.