1587
Prikaza
0
Komentara
Franjevci djeluju u Slavoniji od 13. st. i najvjerojatnije i u samom gradu Brodu. Stoga oni daju Slavonskom Brodu vjersku, kulturnu, gospodarstvenu, ali i političku fizionomiju. Prvi samostan franjevci grade 1694. Kamen temeljac nove crkve postavio je barun Ivan Trenk 12. kolovoza 1723., a gradnju vodi fra Ivan Naračić.
Crkva i samostan su građeni prema vojničkim nacrtima poput kakve tvrđave o čemu govore temelji debljine preko 3,5 m, a zidovi 2 m. Svojom dužinom od 38 m, širinom od 13,5 m i visinom od 13 m, brodska franjevačka crkva predstavlja najveću crkvu u Slavoniji, dok je kvadrat - klaustar brodskog samostana "najreprezentativniji klaustar samostanske arhitekture hrvatskog sjevera i jedna od najmarkantnijih baroknih građevina na području Slavonije" (Horvat).
Sakralno i kulturno blago brodskog franjevačkog samostana svjedoči da je kontinuitet vjere, kulture i uopće napredovanja Broda s okolicom i žitelja nerazdvojno vezan uz franjevce. Knjižnica, arhiv, poznata kronika i glazbeni arhiv govore o visokoj kulturi te školstvu koje potječe iz samostana već koncem 17. st. Vrijedni sakralni predmeti i slike svjedoče o jakoj vjerskoj tradiciji koju su franjevci njegovali ilegalno i u tursko doba te do 1754. kao župnici i vjeroučitelji. Samostan je ukinut 1787. i to prvenstveno radi stambenog prostora za vojno povjerenstvo i njemačku školu.
Franjevci se vraćaju u Brod 1806., napustivši samostan u Đakovu. Obnova samostana koja je počela 1983. traje i danas, a sadašnja se djelatnost franjevaca ogleda u tihom, skromnom, nenametljivom ali nenadoknadivom pastoralnom i prosvjetnom radu. U samostanu se okupljaju vjernici željni intenzivnijeg duhovnog života. Franjevci vode od 1995. brodsku Klasičnu gimnaziju.