POŽEGA - Prije početka nastave drugoga polugodišta, 1. siječnja 2020. u organizaciji Ureda za katoličke škole u Požegi održan je susret djelatnike katoličkih škola Požeške biskupije predvođenih ravnateljima iz Katoličke gimnazije i Katoličke osnovne škole u Požegi, Katoličke klasične gimnazije i Katoličke osnovne škole u Virovitici te iz Katoličke osnovne škole u Novskoj. Susret je sazvao i njime ravnao Ivica Žuljević, predstojnik Ureda za katoličke škole, a na njemu je sudjelovao i biskup Antun Škvorčević.

U slobodnom prijevodu: Što više budete mogli obrazložiti opravdanost predanosti Bogu - i čovjeku kao njegovu slugi - to više će biti mudrosti u djeci koju odgajate.

Program u Maloj dvorani sv. Terezije Avilske započeo je molitvom koju je predvodio biskup Antun. Pozdravljajući nazočne ravnatelje, profesore, učitelje i druge djelatnike katoličkih škola i zaželjevši im blagoslovljenu novu godinu, biskup im je zahvalio za žrtvu i ljubav koju ulažu u mladi naraštaj. Potom je navijestio evanđeoski ulomak iz Lukina evanđelja o hodočašću svete obitelji u Jeruzalem kada su Marija i Josip nakon tri dana pronašli dvanaestogodišnjeg Isusa u hramu. Biskup je ponajprije upozorio na to kako je Isus otišao od svojih da bi sjeo među učitelje, slušao ih i pitao. Kazao je: „Ovaj naš susret ima upravo taj smisao da Isus sjedne s nama i da najprije mi njega slušamo, pa onda ga pitamo i dođemo do određenih odgovora koje ćemo znati svjedočiti i onima mlađima kada budemo sjeli s njima, razgovarali s njima, slušali ih i pitali."

Slijedeći evanđeoski tekst, biskup je potom progovorio i o drugom dinamizmu prisutnom u naviještenom odlomku, a koji je potrebno unijeti među djelatnike katoličkih škola. Pripomenuo je kako evanđelist u sceni Isusova djetinjstva dva puta tvrdi kako je Isus rastao u mudrosti te je naglasio: „Nakon prikazanja u hramu kaže evanđelist: 'Dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu'. A na svršetku pročitanog odlomka tvrdi evanđelist: 'Siđe s njima, dođe u Nazaret i bijaše im poslušan. A majka je njegova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu. A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi'. Izazovno je pitanje: Pokušavamo li djeci u našim školama prenositi samo znanje? Važno je znanje, ali ako se ono ne pretvara u mudrost nije humanizirano. Mudrost je cjelovita čovjekova sposobnost primjenjivati znanje za vlastiti rast i služenje društvu oko sebe." Potaknuo je učitelje neka budu ljudi umijeća kojim će u osobnom životu, a osobito u služenju u obitelji i školi povezivati znanja i mudrosti, služiti oblikovanju cjelovite osobe. Ohrabrio ih je da istražuju kakvi su kao učitelji, kakvi su njihovi učenici, a još više da nastoje biti duhovno duboko povezani s Isusom Kristom te tragati za onim što će ispuniti njihova srca kako bi mogli rasti zajedno s učenicima.

Na kraju se osvrnuo na Isusovu poslušnost roditeljima i kazao kako to nije bila slijepa poslušnost kakvu se pokatkad traži od djece. „Sama činjenica da je Isus ostao u jeruzalemskom hramu već govori o njegovoj poslušnosti. 'Zar niste znali da ja moram biti u onom što je Oca mojega?' Poslušnost nebeskom Ocu uvijek je na prvom mjestu, a onda dolazi druga poslušnost. Vjerujem da razumijete kako je u našem traganju za rastom silno važno neprestano pristupati s Božjih polazišta. Poslušnost Bogu je poslušnost poslanja ljubavi koja ide do kraja. Kakvog li dinamizma u koji bismo mi kao ljudi i učitelji trebali biti uronjeni, a onda pomagati mladima da to razumiju. Što si više budu mogli obrazložiti predanost za Boga i čovjeka kao, toliko će više biti mudrosti u njima kao snage od koje se živi. Mudrost nije ništa drugo nego duhovna snaga, svjetlo Duha Božjega, duha ljubavi i njegove prisutnosti u nama." Na kraju je biskup kazao kako moli da toga Božjega dinamizma bude što više u životima djelatnika i u katoličkim školama kako bi one mogle biti prepoznatljive po tome kako dišu djelatnici i koji dah prenose učenicima, a to je dah Duha Svetoga i Božje prisutnosti. Zahvalio je svima što tako razmišljaju, to žele i tako nastoje činiti.

Komentar: U onoj mjeri u kojoj indoktrinacije Isusom i Marxom budu slične u toj mjeri će im slične biti i sudbine. Onoliko koliko se način indoktrinacije kroz aktualni vjeronauk u školama približi svojevremenoj  indoktrinaciji kroz Teoriju i praksu samoupravnog socijalizma (TIPSS) toliko će im i odgojni rezultat biti isti. Suprotni temeljnim ciljevima. Ili? (JZ)

Nakon kratkog predaha predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole Ivica Žuljević ravnao je drugim dijelom programa u kojem su ravnatelji katoličkih škola Požeške biskupije predstavili škole izvještajem o ostvarenim projektima na području odgoja i obrazovanja. Izdvojili su također i izazove s kojima se susreću, ali i planove koje škole još trebaju realizirati.Središnji dio prvoga dijela bilo je predavanje koje je održao dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Vladimir Dugalić na temu „Identitet učitelja u katoličkoj školi". Govoreći o posebnosti katoličkih škola, prof. Dugalić je kao polazište naveo četiri područja odgoja: fizički, intelektualni, društveni, i vjerski. Rekao je da pravi odgoj podrazumijeva izgradnju cjelovite osobe, a posebnost katoličkih škola jest upravo duhovna dimenzija odgoja. Stoga, nastavio je prof. Dugalić, djelatnik katoličke škole treba tražiti istinu, ali i tu djelatnu istinu svjedočiti svojim životom. Nadovezujući se na biskupov uvodni govor istaknuo je kako spoznaja nije primarni cilj škole, nego odgoj kako bi mladi ljudi mogli postati kvasac društva. Pozivajući se na crkvene dokumente predstavio je ishode odgoja u katoličkim školama i upozorio da se bez zalaganja učitelja i njegove osobne duhovnosti spomenuti ishodi teško mogu ostvariti. Kao drugu temeljnu odrednicu katoličkih škola dekan đakovačkog teološkog fakulteta izdvojio je sposobnost samorefleksije i samokritičnosti koje podrazumijevaju individualni pristup učeniku. To je jedini način formiranja snažnog identiteta mladoga čovjeka. To je uistinu važno, kazao je prof. Dugalić, jer o takvim mladima ovisi budućnost Crkve i društva.

Nakon toga predstojnik Žuljević je podsjetio nazočne na važnija događanja u Biskupiji na odgojno-obrazovnom području. Predstavio je projekt Katoličke gimnazije u Požegi „Šport uključi – probleme isključi". Najavio završetak realizacije i primjenu novoga kurikuluma za katoličke škole te zahvalio svima na doprinosu i suradnji. Pozvao je nazočne na nacionalni susret djelatnika katoličkih škola koji će se održati 24. i 25. travnja 2020. godine u Šibeniku i Primoštenu, kao i na biskupijsko hodočašće u uskrsnom tjednu u marijanska svetišta Mađarske.

Na kraju drugoga dijela prof. Katarina Soldo Obućina kao jedna od prvih djelatnica Katoličke gimnazije u Požegi posvjedočila je o svom radu u katoličkoj školi, ali i iskustvu koje ima kao majka dvoje djece koja pohađaju Katoličku osnovnu školu.

Treći dio susreta bio je duhovne naravi. Ivica Bošnjak, duhovnik Katoličke osnovne škole i Katoličke gimnazije u Požegi predvodio je u Katedrali sv. Terezije Avilske euharistijsko klanjanje uz učešće predstavnika iz svih pet katoličkih škola i molitveno sudjelovanje nazočnih djelatnika. Susret je završio zajedničkim objedom i druženjem u blagovaonici i prostorima Katoličke osnovne škole u Požegi.