SLAVONSKI BROD - Blagdan sveta tri kralja, koji obilježavamo 6. siječnja, za većinu je obitelji zadnji dan do kojeg sklanjaju božićna drvca iz svojih domova te uklanjaju ukrase kojima su ukrasili svoje domove kako bi što svečanije dočekali rođenje Isusa Krista. Naime, blagdan Sveta tri kralja ujedno je i Badnjak vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru. Upravo to je jedan od glavnih razloga zbog kojih mnogi uklanjaju ukrase, jer ne daj Bože da im susjed vidi blagdansko drvce u domovima na srpski Božić. Mogao bi pomisliti da drži do pravoslavnih običaja ili da mu u vename teče koje 'krivo krvno zrnce', a to si veliki Hrvati ne mogu dopustiti. Eventualno ako im svetenje kuće nije još prošlo dio ih ostavi drvce upravo pod tom izlikom: "'srušit' ću ga samo dok prođe blagoslov."

No 'veliki Hrvati' nemaju veze s pravim vjernicima. Oni na Božić i proslavu rođendana Isusa Krista gledaju na drugačiji način. U Katoličkoj crkvi, naime, vrijeme Božića počinje završetkom Adventa, znači misom bdijenja na Badnjak, u noći  sa 24. na 25. prosinca i traje otprilike do polovice siječnja. Ovisno naime kojeg datuma 'pada' blagdan Krštenja Gospodinova koji je uvijek na prvu nedjelju nakon Bogojavljena koje je 6. siječnja. 

Stoga blagdanski ugođaj u svojim domovima ove godine možete zadržati, ako se 'držite' vjerskih pravila, sve do 13. siječnja. Ako ne pazite na pravila nego tek uživate u ukrasima koje vam krase dom možete ih zadržati sve dok iglice s drvca ne počnu opadati i stvarati vam prevelike probleme u čišćenju. A pazite li na to da vas ne povežu s kršćanima koji Božić slave 7. siječnja onda je pravo pitanje je li Božić za vas vrijeme ljubavi i dobrote ili nešto sasvim drugo. Jer istina je kako ukrasi nisu ono najbitnije čime pokazujemo radost u božićne dane, ali njihovo uklanjanje isključivo iz razloga ne povezivanja s kršćanima koji Njegov dolazak obilježavaju po julijanskom kalendaru, jasna je poruka kojom pokazujete kako ili ne znate najbolje liturgijska pravila ili vam Božić i nije baš ono što bi na prvom mjestu trebao biti.

Posljednji dan liturgijskoga vremena Božića jest blagdan Gospodinova krštenja. On se u Katoličkoj Crkvi redovito slavi u nedjelju nakon Bogojavljenja (6. siječnja). Ponegdje se Bogojavljenje slavi u nedjelju između 2. i 8. siječnja, pa je moguće da se blagdan Krštenja Gospodinova obilježava najkasnije 13. siječnja. Nakon ovoga blagdana započinje liturgijsko Vrijeme kroz godinu. 
U povijesti se Božić slavio i duže, naime do blagdana Gospodinova prikazanja u Hramu (Svijećnica), 2. veljače. Isusa su njegovi roditelji po židovskim propisima u Hramu prikazali 40 dana nakon Božića. Taj je blagdan također zadnji blagdan koji se tiče „Maloga Isusa", pa se i tad može zaključiti božićno vrijeme. (izvor: međugorje.info)