Brodski liječnici s naslovne fotografije: Josip Benčević, Dinko Berković, Dobroslav Brlić., Ivan Grgić, Milenko Kajganović, Mihajlo Kaliman, Emanuel Kohn, Aleksandar Krauth, Ljudmila Berković, Stanko Roje.

SLAVONSKI BROD - „Hrvatski dan liječnika obilježava se kao sjećanje na dan kada je osnovan Hrvatski liječnički zbor 26. veljače 1874. godine. Tog je dana grupa od 21 liječnika, kako bi unaprijedila medicinsku struku, utemeljila novo liječničko društvo kao osmu liječničku udrugu u Europi.

Ovim se danom želi podići svijest o važnosti liječničkog zanimanja u kojem posebno mjesto zauzima odgovornost za ljudsko zdravlje i život. Hrvatski liječnički zbor svakodnevno brine o unaprjeđenju društvenog i ekonomskog položaja liječnika kao i unaprjeđenju zdravstvenog stanja stanovništva.

Svim liječnicama i liječnicima čestitamo njihov dan te koristimo priliku da im zahvalimo za svu predanost, savjesnost i požrtvovnost koju ulažu u brigu za naše zdravlje." - poručili su danas iz slavonskobrodske gradske Uprave.

Kako su slavonskobrodski liječnici i u povijesti bili prepoznati kao vrhunski stručnjaci - umjesto da na današnji dan izabiremo najbolje liječnike sadašnjice - donosimo dio povijesti Opće bolnice „Dr. Josip Benčević" koja se tiče brojnih značajnih ljudi iz te struke.

„Prvi ravnatelj Bolnice bio je dr. Dobroslav Brlić, gradski fizik, a prvi primarni liječnik u Bolnici je dr. Emanuel (Kohn) Kovačić. Dr. Brlić je bio ravnatelj od 1898. godine, a zatim ga je naslijedio dr. Kovačić sve do 1930. Prvi specijalist bio je dr. Josip Benčević, kirurg, koji je došao u Slavonski Brod 1920., a prvi spc. interne medicine dr. Aleksandar Krauth, koji je u brodsku Bolnicu došao 1939.

U arhivu Brodskog magistrata nalazi se popis „gradskih liečnika, ljekarničkog osoblja i primalja po stanju 31. prosinca 1908. godine". Na popisu se nalaze: dr. Jaroslav Blažek, rođen 1854., kraljevski kotarski liječnik diplomirao u Pragu; dr. Dobroslav Brlić, rođen 1863., gradski fizik, diplomirao u Beču; dr. Emanuel Kohn, rođen 1870., kraljevski kotarski liječnik i primarni liječnik u bolnici, diplomirao u Pragu; dr. Samuel Kun, rođen 1865., liječnik okružne blagajne, diplomirao u Budimpešti; dr. Marko Bobinac, rođen 1881., privatni liječnik, diplomirao u Pragu; dr. Dragutin Reich, rođen 1850., privatni liječnik, diplomirao u Beču. Na popisu se još nalaze i četiri magistra farmacije, jedan „liekarnički" pomoćnik i sedam primalja.

Vrijeme Drugog svjetskog rata

U gradu stalno radi i Ambulanta podružnice osiguranja radnika kojoj pripada od 3500 do 5000 radnika. U toj su ambulanti radili: dr. Milan Švarić, dr. Antun Pandak, dr. Stjepan Jerković, dr. Ljudmila Berković i dr. Alfons Polak (specijalist za unutarnje bolesti, prije rata je radio kao privatni liječnik, izvršio samoubojstvo 21. travnja 1943.). U Antituberkuloznom dispanzeru, koji je bio u okviru ove ambulante, radili su dr. Zvonko Gunsberger, dr. Ludvig Repe i dr. Marijana Pandak. U Školskoj poliklinici liječilo se oko 2000 đaka. U početku ju je vodio dr. Milenko Kajganović, a kasnije dr. Vitomir Beličević, dok je potkraj rata u njoj radila dr. Ljudmila Berković. Stomatološku službu obavljali su dr. Šimun Kordić i dr. Vilim Vrkljan.

Na području kotara, u općinskim ambulantama, također su bili nazočni liječnici gotovo cijelo vrijeme rata. U Podvinju je radio dr. Eduard Hrdlička, u Donjim Andrijevcima dr. Mijo Pišl, u Velikoj Kopanici dr. Ivan Urbančić. U Oriovcu je početkom rata do odlaska u domobranstvo radio dr. Stjepan Grnja, a kasnije, pri kraju rata privremeno je umjesto njega radila dr. Ljudmila Berković.

Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata

Godine 1952. u Brod je došao dr. Mihajlo Kaliman, specijalist kirurg. Dr. Kaliman je značajan liječnik za razvoj Bolnice i Kirurgije u poslijeratnom razdoblju. Bio je šef Kirurgije od 1952. do 1958., a uz to je obavljao i dužnost ravnatelja bolnice. Dr. Kaliman je rođen 1911. u Kičerima kraj Crikvenice. Medicinski je fakultet završio u Zagrebu 1940. godine. Liječnički je staž odradio u zagrebačkim bolnicama, gdje radi sve do 1944. godine. Otada pa sve do pred kraj 1945. radi kao partizanski liječnik, poslije kao liječnik u JNA. Nakon demobilizacije 1946. radi kao liječnik u Vrbovcu, a pred kraj iste godine počinje specijalizaciju kirurgije u Zagrebu. U veljači 1952. je položio specijalistički ispit iz kirurgije, a u ljeto 1952. je došao raditi u Brod, gdje je radio sve do odlaska u invalidsku mirovinu 1969. Nakon umirovljenja ubrzo seli u Zagreb, gdje je i umro 1989.

Nakon njegovog dolaska, dr. Paleček je 1953. otišao u Senj, a dr. Božo Grabošek, koji je radio na Kirurgiji kao sekundarni liječnik, jer nije položio specijalizaciju, otišao je u Zagreb. Dr. Kaliman je imao veliko značenje za Brod, ne samo zato što je odgojio cijelu generaciju novih kirurga (dr. Brunčić, dr. Mikšić, dr. Pajić, dr. Hrečkovski, dr. Mitar i drugi) već i stoga što je zacrtao dugoročni razvoj, pa se kasnija izgradnja Bolnice i njenih kapaciteta kretala uglavnom prema njegovim zamislima.

Medicinski centar

Zdravstveni je centar imao u početku (1957.) 36 liječnika, od toga 8 specijalista, 21 medicinsku sestru i 53 bolničara. Krajem iste godine već je bilo 45 liječnika, 41 medicinska sestra i 84 bolničara.

Prvi poslijeratni ravnatelj Bolnice bio je dr. Vilim Vrkljan od 1945. do 1951. Od 1951. do 1953. dužnost ravnatelja obnašao je internist dr. Berislav Petrešević. Od 1953. pa do 1957. i formiranja Medicinskog centra, dužnost ravnatelja Bolnice obnašao je tadašnji šef Kirurškog odjela dr. Mihajlo Kaliman. Godine 1957. formira se Medicinski centar pa su sve do 1978. ravnateljstvo nad Bolnicom obnašali ravnatelji Medicinskog centra. Od 1957. do 1960. ravnatelj je dr. Ferdo Olšić, a od 1960. do 1965. dr. Stanko Roje.

Godine 1972. u Medicinskom je centru radilo 759 djelatnika: 447 medicinskih (59%) i 310 ostalih (41%). Od toga broja bilo je 36 liječnika specijalista, 46 liječnika, 5 liječnika stažista, 13 farmaceuta, 5 stomatologa, 8 zubara, 159 medicinskih sestara, 18 zubnih tehničara, 10 farmaceutskih tehničara, 4 Rtg tehničara i 86 bolničara."

Više o povijesti bolnice nakon tog razdoblja, moguće je pročitati OVDJE.