POŽEGA - Ivan Barišić (45) po struci je kardiolog koji se po završetku fakulteta vratio u Požegu i  stažirao godinu dana u Općoj županijskoj bolnici Požega. Nekoliko godina proveo je kao liječnik Doma zdravlja, odnosno u hitnoj medicinskoj pomoći, a radio je i u obiteljskoj medicini u Velikoj.

- Prva specijalizacija koju sam završio bila je interna medicina, to je bilo 2008. godine. Tada sam se vratio u bolnicu gdje sam nastavio raditi u kardiološkom odjelu da bi od 2012. do 2014. subsecijalizirao kardiologiju i položio subsecijalistički ispit te postao specijalist interne medicine i kardiologije. Od 2019. godine sam postao voditelj kardiološkog odjela požeške bolnice. Dugi niz godina u OŽB Požega bavili smo se neinvazivnom kardiologijom koja obuhvaća dijagnostičke metode koje nisu agresivne,  to je ultrazvuk srca kojim dobijamo uvid u izgled i funkciju srčanih struktura, zatim tu je ergometrijsko testiranje gdje testom na pokretnoj traci produciramo uvijete opterećenja i nastojimo postaviti dijagnozu srčanih bolesti , prvenstveno bolesti srčanih arterija odnosno angine pektoris - to je bolest koja može rezultirati srčanim udarom. Izuzev ultrazvuka srca i ergometrijskog testiranja bavimo se praćenjem srčanog ritma sa metodom Holtera, to je metoda gdje pacijenti nose maleni aparat kroz 24 sata koji im bilježi srčani ritam i na taj se način mogu otkriti određeni poremećaj srčanog ritma. - za SBplus kazao je kardiolog Barišić.

'Imamo jako dobru suradnja sa susjednom bolnicom u Slavonskom Brodu. Od 2011. godine intenzivno surađujemo u liječenju bolesnika sa srčanim udarom jer je brodska bolnica otvorila kardiološki laboratorij te je postala dio Hrvatske mreže zbrinjavanja bolesnika sa akutnim srčanim udarom.'

Kada je riječ o kardiološkoj suradnji, kao jako dobru, naveo je upravo onu sa susjednom bolnicom u Slavonskom Brodu.

- Što se tiče naše struke, imamo jako dobru suradnja sa susjednom bolnicom u Slavonskom Brodu. Od 2011. godine intenzivno surađujemo u liječenju bolesnika sa srčanim udarom jer je brodska bolnica otvorila kardiološki laboratorij te je postala dio Hrvatske mreže zbrinjavanja bolesnika sa akutnim srčanim udarom. Preko centra u Brodu i mi sudjelujemo u radu te mreže. Njezin smisao je da postoji određeni broj centara u Hrvatskoj u kojima se provodi intervencijska procedura, odnosno hitno operacijsko liječenje bolesnika s srčanim udarom, gdje se pristupom preko krvnih žila ruke ili noge ugrađuje metalni umetak ili stent u srčanu arteriju na mjestu gdje je ona zatvorena ili kritično sužena i odgovorna za razvoj srčanog udara. Tim zahvatom se spašavaju ljudski životi. Brod je, dakle, nama centar u koji šaljemo takve bolesnike i gdje se oni uspješno liječe. To je najmodernija i najnaprednija metoda za liječenje srčanog udara koja je je stanovnicima naše županije dostupna dugi niz godina. Ovom prilikom bih se zahvalio za nesebičnu pomoć i uspješnu suradnju kroz sve ove godine našim kolegama intervencijskim kardiolozima u OŽB „Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu. Naravno da smo i prije 2011. godine imali problematiku bolesnika s srčanim udarom koje smo tada zbrinjavali konzervativno, odnosno liječili lijekovima i na intervencijske zahvate upućivali u zagrebačke bolnice što je bilo prilično zahtjevno u organizacijskom i svakom drugom smislu. - pojašnjava kardiolog.

Uz pomoć i podršku bivšeg ravnatelja, dr.sc. Željka Glavića, odlučili su pokrenuti program implantacije trajnih elektrostimulatora koji pomažu pacijentima u normaliziranju srčanog ritma.

- To je metoda koja spada u domenu invazivne kardiologije, a riječ je o operaciji gdje bolesnicima s problemom sporog srčanog rada ugrađujemo jedan sustav koji se sastoji od generatora, odnosno baterije i elektroda. Elektrode se uz pomoć rendgen aparata postavljaju u srčane šupljine, a s druge strane se spajaju s generatorom (malim kompjutorom) koji se postavlja ispod kože u stijenku prsnog koša. Na taj se način uz pomoć umjetnog, strujnog sustava pomaže normalizirati spori srčani ritam. Do sada smo imali stotinjak pacijenata kojima smo uspješno ugradili elektrostimulatore, što je veliki iskorak u kardiološkoj struci u našoj Bolnici.  Pored programa implantacije trajnih elektrostimulatora, osnovana je i ambulanta za kontrole bolesnika s elektrostimulatorima gdje se obavljaju kontrole različitih aparata za 'popravljanje' srčanog ritma što je potrebno jednom godišnje. Stoga ti bolesnici  više ne moraju odlaziti na kontrole u veće centre u Zagrebu. To predstavlja veliku olakšicu budući da se radi uglavnom o našim starijim sugrađanima. Pored programa elektrostimulacije odnedavno je u našoj bolnici dostupna i metoda takozvane transesofagusne ehokardiografije kojom se preko ultrazvučne sonde na vrhu endoskopa kojeg uvodimo u jednjak može vrlo detaljno pregledati izgled i funkcija različitih struktura u srcu. U kategoriji županijskih bolnica mi smo jedna od rijetkih koje imaju mogućnost implantacije i kontrole trajnih srčanih elektrostimulatora i pregleda sa transezofagealnim ultrazvukom. - dodao je.

Uz koronu, bolest srčanih krvnih žila je bolest modernog života kojim žive svi ljudi, a javlja se i kod sve mlađih osoba.

- Što se tiče bolesti srčanih krvnih žila tu viđamo da se, nažalost, javlja kod sve mlađih i mlađih ljudi. Ono što je zabrinjavajuće da mi sada imamo bolesnike koji su u 40-im godinama života. Ta je zapravo bolest modernoga doba i tzv zapadnjačkog stila života koji podrazumijeva dosta stresa, lošu prehranu i malu fizičku aktivnost. Također, još uvijek je među našim narodom rasprostranjena navika pušenja cigareta što je izrazito štetna navika. Tu osim cigareta igra ulogu povišeni krvni tlak, povišena masnoća u krvi i šećerna bolest koja je, također, bolest modernog doba. Mi se sada nalazimo u epidemiji šećerne bolesti i debljine. O tome se pričalo u medijima, ne tako kako o covidu o kojemu svi 'bruje', ali prije njega, sada i ubuduće mi imamo epidemiju šećerne bolesti i debljine. Sve je više takvih bolesnika koji imaju taj problem, a to je veliki rizični faktor za razvoj bolesti srčanih i moždanih krvnih žila. - zaključio je.

Kao i sva aparatura, tako i stimulatori imaju 'rok trajanja', a on ovisi o tome koliko se uključuje.

- Postoje bolesnici koji su 'ovisni' o elektrostimulatoru i postoje oni kod kojih stimulatori rade povremeno. Oni su kao nekakva potpora prirodnom strujnom sustavu srca koji imamo svi. Naravno, kod onih bolesnika kod kojih je dominantan rad umjetnog elektrstimulacijskog sustava  potrošnja baterija je nešto veća i samim time vijek nešto kraći, no u globalu možemo reći da baterija u prosijeku traje oko desetak godina. - pojašnjava.

Uz dvije nove ambulante - za kontrolu bolesnika koji imaju elektrostimulatore i za transezofagealnu ehokardiografiju - ravnatelj, dr.sc. Ivan Vukoja, dogovorio je otvaranje i kardiokirurške ambulante u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Osijek.

- Ravnatelj je u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Osijek i kolegama koji se bave operacijama srca, odnosno specijalistima kardiokirurzima, uspio dogovoriti otvaranje kardiokirurške ambulante u našoj bolnici.  Jednom do dva puta mjesečno specijalisti iz Osijeka će dolaziti ovdje i primati bolesnike koji imaju ozbiljne srčane bolesti, koji zahtijevaju operacijsko liječenje, a to su bolesnici s bolestima srčanih krvnih žila gdje su one izrazito sužene i začepljene ili su to oni koji imaju ozbiljnih problema sa srčanim zaliscima. S radom te ambulante krećemo u studenom. - najavio je voditelj odjela kardiologije, Ivan Barišić te iskoristio ovu priliku da pozove mlade sugrađane koji studiraju ili su pred završetkom Medicinskog fakulteta da se vrate u Požegu i nastave svoju profesionalnu karijeru u požeškoj bolnici jer bez mladih i ambicioznih ljudi nema napretka.