SLAVONSKI BROD -  U Slavonskom Brodu i Brodsko posavskoj županiji nema oboljelih od ospica, virusne infekcije koja lako može  prerasti u epidemiju, posebice u sredinama u kojima ima puno necijepljenih osoba.  "Naša su djeca cijepljena, a cijepljeni obuhvat na razini županije je 96 posto, što je izvrsno" kaže šef odjela infektologije u brodskoj bolnici, Ivica Čabraja.

Prošle je godine zabilježena epidemija sa šezdesetak  pacijenata oboljelih od mišje groznice na području županije (u blizini Strmca, ali i Dilj gore) a bilo je i težih slučajeva,  "U ovoj godini, za sada smo je dokazali u dva slučaja, a riječ je o  muškarcima s novogradiškog i slavonskobrodskog područja" navodi dr.Čabraja. 

Prisjeća se kako su prije četiri godine  jedno dijete zaraženo ospicama doveli iz sela s novogradiškog područja i od tada nije  zabilježen niti jedan slučaj.

Ospice se inače  šire kapljicama iz nosa, usta ili grla zaražene osobe a inkubacija traje 7 do 14 dana prije nego što se pojave simptomi. Imunitet protiv bolesti se stvara nakon cijepljenja, nakon aktivne infekcije, a pasivni imunitet kod djeteta čija je majka imuna traje tijekom većeg dijela prve godine života. Nekada su ospice  bile vrlo česta bolest u djetinjstvu, pa je 90 posto uglavnom djece i mladih  bilo zaraženo do dobi od 20 godina. Danas je to rijetka bolest, a oboljeti mogu osobe koje nisu cijepljene. Riječ je o vrlo zaraznoj virusnoj bolesti koju karakterizira visoka temperatura, kašalj i osip koji se širi po tijelu. Bolest je  smrtonosna u jednom od 1000 slučajeva zaraze, ako se radi o zdravim ljudima, no kada su u pitanju kronični ili neuhranjeni bolesnici, ta brojka se penje i do 10 posto.

Premda  stanovnici s područja Brodsko-posavske županije mogu biti potpuno mirni kada je riječ o ospicama, opreza nikada dosta kada su u pitanju neke sezonske opasnosti poput mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), koja se ponavlja i na ovom području s manjim ili većim intenzitetom. Naime mali glodavci (riđa voluharica, žutogrli miš, šumski miš, poljski miš, te livadna voluharica) su "rezervoar" za virus, a udisanjem prašine i okoliša  zagađenog njihovim urinom može doći do infekcije. Zato je dobro izbjegavati žarišta na kojima se zna da ima mišje groznice, a u slučaju čišćenja šupa i sličnih prostora potrebno je zaštititi se maskom za lice, kao i u slučaju neke rane na rukama, obavezno nositi zaštitne rukavice.

Prošle je godine zabilježena epidemija sa šezdesetak  pacijenata oboljelih od mišje groznice na području županije (u blizini Strmca, ali i Dilj gore) a bilo je i težih slučajeva,  "U ovoj godini, za sada smo je dokazali u dva slučaja, a riječ je o  muškarcima s novogradiškog i slavonskobrodskog područja" navodi dr.Čabraja. Uglavnom je ljudi "pokupe" u šumi, ako su šumari, lovci, ako žive u selu pa su blizu šuma. Prošle godine je bilo i onih iz grada koji su se zarazili čisteći neke zapuštene objekte" dodaje infektolog.

Premda mišja groznica može u nekim slučajevima završiti i kobno, liječnik navodi kako je na našem području riječ o blažim oblicima. "Određeni postotak zaraženih je prošle godine morao biti privremeno dijaliziran dok se bubrezi ne oporave no srećom je to mali broj.  Simptomi mišje groznice su slični gripi; visoka temperatura, bolovi u cijelom tijelu, a eventualno upozorenje da se radi o nečem drugom može biti jaki bol u  donjem dijelu leđa te jača glavobolja, mučnina s povraćanjem... Temperatura može potrajati i do deset dana, a nakon toga može se zamutiti vid, pojačavaju se bolovi u slabinama i krenu smetnje s mokrenjem (manja količina i crvenkasta boja) a potom slijedi faza jako izraženih općih simptoma  i zatajenja bubrega...

No, u pravilu, uz malo infuzije većina oboljelih se oporavi bez invazivnih postupaka (dijalize i slično), pojašnjava Čabraja.

Sezona se doduše tek zahuktava i treba biti oprezan, upozorava. Odjel inače pokriva cijelu županiju a tu se obavlja dijagnostika i liječenje infekcija koje se prenose krpeljima, kao i drugih infektivnih bolesti.  Kao i u drugim bolnicama u Hrvatskoj, situacija na odjelu je poprilično teška zbog nedostatak liječnika. Trenutno na Odjelu rade dva specijalista infektologije dok su četiri liječnika na specijalističkom usavršavanju, navodi Čabraja. "Kada sve padne na nekoliko ljudi sve se mora reducirati...Jednostavo ne stignemo udubiti se za svakog pacijenta, a sve više je starijih, kroničnih bolesnika.  Prilagođavanje  i skraćivanje postupaka, obrada i smanjivanje terapije, ležanja u bolnici, ima svoje prednosti, ali može biti uzrokom i ponekog  propusta, što ne bih volio. SItuacija će sigurno biti bolja nakon dolaska liječnica koje su na specijalizaciji.

Vrlo slična je situacija i na ostalim odjelima slavonskobrodske bolnice.  

Također, problem predstavlja dotrajalost zgrade u kojoj je smještena infektologija, navodi Čabraja. "U eri informatizacije i umrežavanja, veliki nam problem predstavlja dotrajala i gotovo neupotrebljiva informatička oprema, a nabava nove opreme i bolja i brža dostupnost informacijama bila bi od bitnog značaja za unapređivanje zdravstvene skrbi za bolesnike u ambulantama i  na odjelu.

Ipak ima razloga  i za zadovoljstvo. "Nedavno  je nabavljena nova oprema, djelomično zamijenjeni stari i dotrajali bolesnički kreveti novima, nabavljen novi ultrazvučni aparat, u tijeku je nabavka oprema dnevne bolnice. . . Donacijama smo uspjeli za Odjel pribaviti tri klima uređaja za bolesničke sobe (soba imamo ukupno šest) jer u ljetnim mjesecima u staroj zgradi s lošom izolacijom vrućine znaju biti paklene. Također smo dobrotom jedne farmaceutske kompanije uspjeli dobiti na posudbu aparat za FIBROELASTOGRAFIJU  i našim bolesnicima sa kroničnim virusnim hepatitisima „uštedjeli" neminovan put do Osijeka i Zagreba gdje bi radili tu pretragu.No, unatoč svim poteškoćama, najviše nam znači kad pružimo kvalitetnu uslugu našim bolesnicima i unaprijed se zahvaljujemo dobrim ljudima na svakoj pomoći", kaže mladi šef Odjela infektologije, jedva pronalazeći vrijeme za novinarska pitanja.