SLAVONSKI BROD - Epidemija koronavirusa, zabrane većih okupljanja, jedno vrijeme i zatvorene terase kafića...sve je to potaknulo mnoge stanovnike Brodsko-posavske županije da odmor od radne svakodnevice provode na zdraviji način, boraveći u prirodi. No, pri tome, mnogi zaboravljaju da osim ugode i 'punjenja baterija' priroda nosi i opasnosti po naše zdravlje. Jedna od njih su voluharice koje mogu prenijeti hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom (HGBS), poznatiju kao 'mišja groznica'. 

- Ove godine, srećom, imali smo zabilježen tek jedan slučaj osobe koja se zarazila HGBS, no svakako opreza mora biti. A to znači, uz svu nužnu osobnu higijenu, dobro oprati i eventualne ubrane šumske plodove. Mali glodavci (riđa voluharica, žutogrli miš, šumski miš, poljski miš, te livadna voluharica) su svojevrsni "rezervoar" za virus, a udisanjem prašine i okoliša zagađenog njihovim urinom može doći do infekcije. Zato je dobro izbjegavati žarišta na kojima se zna da ima mišje groznice, a u slučaju čišćenja šupa i sličnih prostora, gdje se ovi glodavci znaju zavući, potrebno je zaštititi se maskom za lice, kao i u slučaju neke rane na rukama, obavezno nositi zaštitne rukavice. - za SBplus je kazao dr. Ante Cvitković, ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.

Inače, valja naglasiti kako 'mišja groznica' nije bezazlena bolest nego je riječ o vrlo zaraznoj virusnoj bolesti koju karakterizira visoka temperatura, kašalj i osip koji se širi po tijelu. Bolest je  smrtonosna u jednom od 1000 slučajeva zaraze, ako se radi o zdravim ljudima, no kada su u pitanju kronični ili neuhranjeni bolesnici, ta brojka se penje i do 10 posto. Stoga je oprez itekako potreban.

Pa iako ove godine, barem kada je u pitanju područje bivše Općine Slavonski Brod brojčana situacija s brojem zaraženih nije velika, posebno kritična bila je 2017. godina. Tada je na području bivše Općine Slavonski Brod bilo zaraženo šest osoba, a na području cijele županije ta se brojka popela do 60-ak oboljelih od 'mišje groznice' od kojih su neki bili i teži slučajevi. Najveći broj zaraženih virus je te godine 'pokupio' u blizini Strmca, ali i Dilj gore. Na novogradiškom području najveći broj oboljelih, njih 16, bio je 2002. godine. Bila je to godina kada je u cijeloj zemlji zabilježeno čak 317 oboljelih.

- U razdoblju od 2018. do ove godine na području Slavonskog Broda i pripadajućih općina nismo imali registriranih osoba oboljelih od hemoragijske vrućicu s bubrežnim sindromom. Godine 2011. imali smo dva slučaja, godinu kasnije četiri, zatim 2013. jedan, a 2014 dva slučaja. Godine 2015. i 2016. također nismo na ovom području imali registriranih osoba oboljelih od hemoragijske vrućicu s bubrežnim sindromom. - rekapitulirao je proteklih desetak godina dr. Cvitković.

Svakako da su manjem broju zaraženih doprinijeli i stalni apeli kako HZJZ-a tako i Hrvatskih šuma o nužnim mjerama opreza.

PODSJETIMO

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis). Navedene su životinje rezervoari virusa koji izlučuju u okolinu mokraćom i izmetom. Ulaskom u područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti i to:

- izravnim ili posrednim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike,

- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama,

- konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)

- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Rizik hemoragijske groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera osobne zaštite.

ZAŠTITA NA OTVORENOM

- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!

- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!

- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.

- Nemojte piti vodu iz šumskih izvora i lokava!

- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.

- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!

- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIJAMA

- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!

- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.

- Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.

- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.

- Potrebno je skloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.

- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!

- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.

- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.

-Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.

- Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.

- Nosite gumene rukavice.

- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.

Razloga za paniku u svakom slučaju nema, ali za oprez i odgovorno ponašanje itekako ima jer onome tko se zarazi sasvim je svejedno ima li epidemije ili nema. On se s, nimalo ugodnom bolešću, mora boriti, a to je svakako bolje izbjeći.