SLAVONSKI BROD – S današnjim danom na snagu je stupila zakonska odredba o obveznom korištenju dnevnih svjetala na automobilima. Svi koji ne budu imali upaljena svjetla, a zaustavi ih policija, platit će kaznu u iznosu od 300 kuna. No plaćanje te kazne, kao i svih ostalih kazni za prekršaje koje počinimo u prometu, manje je bitno od činjenice da nam pridržavanje i poštivanje prometnih propisa mogu spasiti živote. Maglovite noći, jutra pa i dobar dio dana vrijeme je kada bi svi vozači trebaju upaliti maglenke i prilagoditi vožnju uvjetima na cesti, jer sekunda je dovoljna za tragediju. Sekunda koju su mnogi poželjeli promijeniti, ali nisu za to imali priliku.

 U tri nesreće (migranti, putnici iz autobusa, tročlana obitelj, nap.a.) na autocesti imamo čak 18 poginulih. Statistički gledano, nije riječ o velikom broju nesreća, ali njihove posljedice su ogromne i upozoravaju na činjenicu koliko je potreban oprez.

Sekunda koju bi rado vratili i sudionici prometnih nesreća na dionici autoceste kroz Brodsko-posavsku županiju u kojima je tijekom ove godinu ugašeno 18 ljudskih života. Puno više osoba ostavljeno u tuzi i žalovanju.

Na autocesti se događa 22 posto nesreća

- U tri nesreće (migranti, putnici iz autobusa, tročlana obitelj, nap.a.) na autocesti imamo čak 18 poginulih. Statistički gledano, nije riječ o velikom broju nesreća, ali njihove posljedice su ogromne i upozoravaju na činjenicu koliko je potreban oprez. Posebno na autocesti, gdje se događa oko 22 posto nesreća. Tim više što je promet autocestom vrlo specifičan. Vožnja od 100 km/h je mala brzina za autocestu, no problem je što vozači ne uzimaju u obzir činjenicu da pri toj brzini prelaze skoro 28 metara u sekundi. U takvim okolnostima pri vađenju mobitela iz džepa, pokušaju da vidite poruku na njegovu ekranu ili činite neku drugu radnju za koju držite kako je bezazlena, vi zapravo prelazite od 30 do 50 metara. Povežite sada sve to s maglom koja je ovdje česta, skliskim kolnikom, … jasno je koliko velike posljedice takva nesmotrenost može izazvati. – pojasnio nam je načelnik Prometne policije PU brodsko-posavske Franjo Galić.

Pri tome je naglasio kako je vrlo malo onih koji su svjesni da ljudsko tijelo i pri daleko manjim brzinama ne može podnijeti sile koje nastaju pri sudaru. – Pri brzinama od 100 km/h, pa čak i puno manjim, u slučaju sudara dva vozila ili udarca u određenu prepreku, stvaraju se sile za koje ljudski skelet i muskulatura nisu predviđene. Pri udaru u bilo koji objekt ili vozilo ispred sebe, ljudsko tijelo je izloženo tako velikim inercijama i negativnim akceleracijama koje tijelo jednostavno ne množe podnijeti i dolazi do strašnih ozljeda. Stoga na autocesti apsolutno svi, pa čak i putnici u autobusu, trebaju koristiti sve mogućnosti koje im pruža sadašnja tehnologija pasivne zaštite – kazao je Franjo Galić, ističući kako je tu prije svega korištenje pojasa bez kojeg su šanse za preživljavanje gotovo nikakve.

Možda bi razmišljali odgovornije da imamo priliku vidjeti u živo poprište teške prometne nesreće

U nedavnoj nesreći na autocesti, u kojoj je poginulo deset putnika autobusa, nitko nije bio vezan pojasom. Da jeste broj stradalih vjerojatno bi, slažu se prometni stručnjaci, bio manji. S njihovim konstatacijama suglasni su i slavonskobrodski liječnici.

Dragan Sljepčević, dr. med, specijalist hitne medicine bio je u prvom timu koji je stigao na mjesto nesreće autobusa u kojem je poginulo deset osoba. – Bili su to stravični prizori. Zatekli smo autobus koji je bio oboren na jednu stranu i jako puno ljudi koji su bili u šoku. Veliki broj ozlijeđenih, tijela poginulih… Jedan izuzetno šokantan i doista težak prizor na koji niste spremni, koliko se god za njega pripremali. I danas se pojedine situacije još trudimo zaboraviti. – rekao nam je dr. Sljepčević, čiji nadređeni, voditelj Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, Anto Lukenda, dr.med; specijalist kirurgije, subspec. torakalne kirurgije, podsjeća kako su svi ozlijeđeni adekvatno zbrinuti.

- Ozlijeđeni pacijenti iz te nesreće su prevezeni u našu Bolnicu gdje smo im pružili pomoć. Nitko od njih nije preminuo. U brodsku Bolnicu dolaze teško ozlijeđeni pacijent iz masovnih nesreća. Nažalost, zbog položaja Bolnice u odnosu na autocestu imamo intervencija kod većih prometnih nesreća. Mi smo i trauma centar prve kategorije pa nam dolaze i pacijenti koji se ne mogu zbrinuti u okolnim općim bolnicama kao i pacijenti iz Bosanske Posavine. Mi imamo znanje i tehničke mogućnosti pomoći ozlijeđenima, ali sve to ništa ne vrijedi kada se ne pridržavate propisa i život izgubite na mjestu nesreće. Tu pomoći više nema i nama ostaje samo konstatirati veliku tragediju uzrokovanu ljudskim faktorom. Vjerujem da bi mnoge osvijestilo kada bi imali prilike vidjeti poprište jedne prometne nesreće poput one u kojima su izginuli državljani Kosova. U svojoj sam praksi imao puno puta susresti se s teško ozlijeđenima, a koji su skrivili prometne nesreće. Svi se kaju, svi bi vratili onaj trenutak prije. Nitko to ravnodušno ne prihvaća. Život je promijenjen i onima koji su skrivili prometnu nesreću u kojoj je netko izgubio život, baš kao i obiteljima onih koji su izgubili svoje najmilije – kazao je dr. Lukenda.

Prometne nesreće su najčešći uzrok smrti kod djece i osoba mlađih od 28 godina 

Prometne nesreće su najčešći uzrok smrti kod djece i osoba mlađih od 28 godina. To je sveukupno osmi uzrok smrti u općoj populaciji kod nas. Prometne nesreće su i najčešći uzrok trajnog invaliditeta kod ozlijeđenih osoba. Uzroci nesreća su uglavnom čovjek, brzina, alkohol, nepoštivanje propisa. - Iz prometnih s autoceste, gdje su u pitanju velike brzine, najčešće imamo osobito teške tjelesne ozlijede, teške frakture koje mogu obuhvatiti različite organske sustave. Ti ljudi najčešće umiru zbog ozljeda prsnog koša, ozljeda u trbuhu, ozljeda mozga …. – dodao je dr. Lukenda.

Pa kako onda, kada sve ovo znamo, dozvolimo sebi da neodgovornim ponašanjem riskiramo svoje, živote svojih najmilijih, ostalih sudionika u prometu. Vozimo li previše po navici, kako to da smo svi toliko sigurni u sebe kao vozače, razmišljamo li, prije nego sjednemo za upravljač, o tome kako sigurno stići ii kako što brže doći na odredište? Zašto smo toliko uvjereni da se nesreće uvijek događaju nekome drugom?

- Ta kazna je najmanji problem. Puno veće probleme time čine sami sebi. Čovjek mora biti svjestan kako je kinetička energija tonu i pol do dvije teškog automobila u koji sjeda, tolika da može napraviti potencijalno jako veliku štetu. Vozači u rukama imaju potencijalno opasno oružje kojim mogu napraviti štetu i naškoditi sebi i drugima.

- Svi smo se barem jednom dovezli do nekog odredišta, a da nismo bili svjesni puta koji smo prošli. Taj luksuz si, pogotovo na autocesti, nikada ne bismo smjeli dozvoliti. Ove godine je promet na autocesti značajno porastao u odnosu na prošlu godinu i situacije koje mogu doprinijeti nekoj nesreći u takvim su okolnostima puno veće. Ako tada čovjek nije koncentriran i prisutan tragedije su neizbježne. Dodatno otežavajuća okolnost je monotonija dionice autoceste koja prolazi kroz Brodsko-posavsku županiju. Čovjek koji kreće iz Düsseldorfa ima 10 do 12 sati vožnje. Dolaskom do ove dionice već je umoran. Autoceste kroz Slavoniju su gotovo potpuno ravne, vrlo blagih zavoja i događa se da vožnja postaje monotona, a pažnja vozača popušta. Moj savjet je da nekoliko puta stanu, popiju kavu, prošetaju malo. Sadašnji trenutak u svijetu je takav da smo navikli prelaziti velike udaljenosti u vrlo kratkom vremenu. No, svi moramo shvatiti da bez obzira gdje idemo, pola sata ili sat vremena dulja vožnja, puno znači za sigurnost. Bolje je stati, odmoriti, voziti sporije, jer štiteći sebe štitimo i druge. Štitimo naše obitelji. – dodao je načelnik Galić, naglašavajući kako je žalosno što ljudi poštuju propise samo iz razloga kako im policija ne bi naplatila kaznu.

Kazne su najmanji problem

- Ta kazna je najmanji problem. Puno veće probleme time čine sami sebi. Čovjek mora biti svjestan kako je kinetička energija tonu i pol do dvije teškog automobila u koji sjeda, tolika da može napraviti potencijalno jako veliku štetu. Vozači u rukama imaju potencijalno opasno oružje kojim mogu napraviti štetu i naškoditi sebi i drugima. – poručio je načelnik Galić naglašavajući kako i policajci, iako su profesionalci, nerijetko zanijeme pred strašnim prizorima prometnih nesreća u kojima ljudi gube živote.

I policija i liječnici svjesni su da će teških prometnih nesreća s izgubljenim životima, nažalost, biti i dalje. No, žele vjerovati da ih ipak neće biti puno.

- Sve se u životu svodi na trenutke i na sekunde. Sekunde koje se mogu dalekosežno negativno odraziti. Trenutke koji se mogu dogoditi svakome od nas. Hoće li u pozadini biti trenutak nepažnje zbog brzine, umora, mobitela... nebitno je. Zato, posebice kad znamo da su prometne na autocesti najteže i najčešće rezultiraju sa smrtnim posljedicama, mogu samo poručiti svima nama oprezno, oprezno i još jednom oprezno. – poručio je dr. Sljepčević.

Zbog tih posljedica i trenutaka koje ćemo sutra poželjeti vratiti kako bismo se ponašali odgovornije – kazna je najmanji problem.