SLAVONSKI BROD - U proceduru još uvijek nije pušten Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, iako je bilo najavljeno kako će se to učiniti do kraja 2017. godine. Zbog toga su liječnici obiteljske medicine, okupljeni oko Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), među kojima su i brojni brodski doktori, uputili apel predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Od njega traže da se Zakon što prije pusti u proceduru, piše portal 100posto.

Zdravstveni djelatnici ogorčeni su nepravdama i diskriminacijom liječnika obiteljske medicine. U pismu su upozorili premijera kako se, u obiteljsku medicinu, iz godišnjeg proračuna za zdravstvo, ulaže tek 6 posto, a upravo se od njih očekuje da riješe 80 posto zdravstvenih potreba i zahtjeva pacijenata.

Napomenuli su kako je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji s „obrnutim" omjerom liječnika – na jednog primarnog dolaze čak tri bolnička liječnika. Zabrinjava i podatak da su sadašnji liječnici prosječno stari 53 godine, a mladi, zbog kaotičnog stanja, ne žele u obiteljsku medicinu. Stoga bismo se uskoro mogli suočiti s dramatičnim nedostatkom medicinske struke.

KoHOM-ov apel premijeru Plenkoviću prenosimo u cijelosti:

"Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,

Godinama ukazujemo na niz nelogičnosti, nepravdi, elemenata diskriminacije prema liječnicima obiteljske medicine, neučinkovitosti i neplodnosti u dosadašnjem sustavu primarne zdravstvene zaštite, koji su posljedica i aktualnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

U Hrvatskoj, iz godišnjeg proračuna za zdravstvo u obiteljsku medicinu se ulaže tek 6 posto, a od nje se očekuje da riješi 80 posto zdravstvenih potreba i zahtjeva pacijenata. Hrvatska je jedina zemlja u EU s „obrnutim" omjerom liječnika – 1 primarni : 3 bolnička

U Hrvatskoj ima više, po pojedinim specijalnostima, specijalista internista nego ukupno liječnika obiteljske medicine. Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji rade neposredno s pacijentima – obiteljski, pedijatri i ginekolozi, čine manje od 30 posto ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj.

No, navedene su činjenice dovele do urušavanja sustava primarne zdravstvene zaštite. Mladi liječnici ne žele u obiteljsku medicinu, a kada sagledamo s kakvim se uvjetima susreću, teško ih je ne razumjeti. Primarna medicina mnogima je tek usputna stanica dok čekaju specijalizaciju. Sadašnji liječnici su prosječno stari 53 godine, a 80 posto čine žene. Samo 49 posto njih su specijalistički usavršeni kao specijalisti obiteljske medicine. Veliki broj liječnika obiteljske medicine zadnjih je godina napustio Hrvatsku i u mnogim sredinama već se osjeti manjak liječnika.

Na žalost, ove činjenice teško dopiru do uha onih koji odlučuju jer su liječnici obiteljske medicine manjina u ukupnom liječničkom korpusu.

Sustav zdravstva pretrpio je brojne reforme u posljednjih 20 godina, a sve su te reforme radikalno zadirale upravo u područje primarne zdravstvene zaštite te ju rastavljale na sve manje dijelove i produbljivale elemente diskriminacije i nepravde između liječnika.

Rezultat je neusklađen sustav u kojemu je čak i na toj elementarnoj, najnižoj razini, stvoren nepravedan i diskriminirajući sustav u kojemu 30 posto liječnika primarne medicine, po potpuno netransparentnim i nereguliranim kriterijima, ostaju radnicima domova zdravlja, zarobljeni odlukama lokalnih političara različitog profila, znanja, sposobnosti i motivacije. 70 posto liječnika primarne medicine su koncesionari, motivirani poduzetnici, ali ograničeni do krajnosti u planiranju razvoja prakse i ulaganja u kadrove i opremu.

Prema Uredbi Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim koeficijentima – primarni liječnik najslabije je valoriziran pa čak i s akademskim titulama i primarijatom.

Prema Kolektivnom Ugovoru – primarni liječnik ima najmanje dodatke na uvjete rada, čak je i dodatak za liječničku odgovornost najmanji od svih drugih liječnika. Drugim riječima, liječnik prvog kontakta koji bi trebao riješiti 80 posto problematike (čak i izbjeglice, prirodne katastrofe i epidemije), podnijeti teret administrativne odgovornosti iz cijelog spektra ministarstava, te potrošnje sredstava HZZO, ima dodatak za liječničku odgovornost od samo 10 posto, dok svi ostali liječnici u zemlji imaju taj dodatak od 12 posto!? Veći dodatak imaju i administratori u bolničkom sustavu.

Godinama analiziramo postojeći sustav, nudimo rješenja. Surađujemo s drugim udrugama u zdravstvu, usuglašavamo se. Sudjelujemo na kongresima, simpozijima, javnim raspravama. Izradili smo bezbrojne analize i elaborate s prijedlozima za rješavanje ovog nemogućeg stanja u kojemu djelujemo već 20 godina. S ovim činjenicama upoznat je ministar zdravstva Prof. dr. sc. Milan Kujundžić koji nam je dao podršku i čiji je tim za izradu zakona uvrstio primjedbe liječnika obiteljske medicine u Nacrt Zakona o primarnoj zdravstvenoj zaštiti. No, unatoč tome Nacrt nije pušten u daljnju proceduru.

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, molimo Vas da svojim autoritetom pomognete da se Nacrt Prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti što žurnije uputi na tijela koja o njemu odlučuju."

Pismo je u ime Koordinacije hrvatske obiteljske medicine potpisala predsjednica, Vikica Krolo.

Na potezu je premijer Plenković na čiju reakciju ne bismo trebali dugo čekati s obzirom na sve veći odljev liječnika iz Hrvatske.