SLAVONSKI BROD - Rak breze nastaje po principu analognih patogenih promjena i masovnog propadanja staničja određenog tkiva biljke (najviše kore, lika i kambija) još za života biljke. Odumrli dijelovi biljaka zapravo su nekroze koje mogu bujati i stapati se s konačnom posljedicom sušenja grana pa i pojedinih stabala. Karakterističan znak nekroze je vlaženje, koje je često praćeno i isticanjem sluzi. (Branko Urošević,Nekroze raka šumskog drveća, str. 83—94).

Kako ni u jednom slučaju nisam zamijetio „karakteristično vlaženje" pomislih da je, kao posljedica ekstremne suše, uzrok tomu i inače slabija cirkulacija sokova u drveću no, ne oslanjajući se na svoju prvu pomisao, i tražeći dalje, naišao sam na zanimljivosti koje su na me djelovale i još uvijek djeluju zbunjujuće. Naime, moguće je kako se radi o sasvim drugoj ali, na prvi pogled, vizualno vrlo sličnoj pojavi.

Sibirsku čagu, navodeći u knjizi " Odjel za rak" kako je od karcinoma, nakon neuspješnog liječenja po klinikama, ozdravio pomoću čaja od čage, naglo je popularizirao nobelovac Aleksandar Solženjicin.

Ako nije bolest, onda je lijek

Inonotus (Inonotus obliquus) poznatija po ruskom nazivu čaga, parazitska je gljiva na brezi koja nalikuje izgorjeloj izbrazdanoj kori. Za razliku od raka breze, s drveta se relativno lagano skida jer je izraslina drugačije strukture od drveta.Prirodni areal su joj brezove šume diljem Sjeverne i Istočne Europe, Rusije i Koreje ali ju susrećemo i na brezama Srednje Europe.

Sibirsku čagu, navodeći u knjizi  "Odjel za rak"  kako je od karcinoma, nakon neuspješnog liječenja po klinikama, ozdravio pomoću čaja od čage, naglo je popularizirao nobelovac Aleksandar Solženjicin.  

Tisućljećima je poznata kao ljekovita, a širom Euroazije, upravo zbog svoje ljekovitosti, bila je poznata i pod nazivima "dar od Boga" i"kraljica bilja". Najzastupljenija je u tradicionalnoj ruskoj i istočnoeuropskoj medicini. Ljekovitost joj je dokumentirana još prije 2300 godina u najstarijem službenom popisu ljekovitih tvari, kineskoj knjiziShennong Ben Cao Jing, gdje ju autor(i) atribuiraju kao „nadmoćnu biljku" i pripisuju svojstva pogodna za održavanje zdrave prirodne ravnoteže (chi), čuvanja mladolikost, produžavanja života i jačanja imuniteta.

Puna dragocjenih bioloških aktivnih tvari

Moderna istraživanja pokazala su kako se u sastavu čage nalaze različiti fenolni spojevi, melanini, triterpenoidi i mali postotak betulinske kiseline, odnosno da je čaga puna dragocjenih bioloških aktivnih tvari, od kojih neke ne sadrži niti jedna druga biljka...

Od svih sastojaka, najmoćnijim oružjem ove gljive, smatra se čagina kiselina, koja prema tvrdnji ruskih znanstvenika normalizira metabolizam i ljekovito djeluje na sve organe i tkiva ljudskog organizma. Zahvaljujući betulinskoj kiselini, koja sprečava razvoj raka i uništava kancerogene stanice, pritom ne dirajući zdrave, čaga je prirodni borac protiv tumora dojke, jajnika, vrata maternice, prostate, pluća, želuca, slezene, mozga i timusa (prsne žlijezde) te leukemije, melanoma i limfoma. Čaga svojim moćnim protuupalnim djelovanjem i mehanizmom apoptoze (aktivacija endogenog genskog programa samouništenja stanice) uništava deformirane stanice. U praksi se pokazala korisnom kao biljka čiji sastojci su aktivne komponente nekih lijekova, pomoćnih lijekova te dodatak konvencionalnim sredstvima za kemoterapiju, jer ublažava njihove nuspojave i jača imunitet.

Čaga djeluje opuštajuće, što pomaže i poboljšanju umnih i tjelesnih sposobnosti, pa su Rusi, svojedobno, svojim sportašima i astronautima naredili korištenje čaja i drugih pripravaka od čage.

Adaptogenim djelovanjem protiv stresa, koji uzrokuje ili, pak, potiče razvoj preko devedeset posto svih bolesti, čaga djeluje opuštajuće što pomaže i poboljšanju umnih i tjelesnih sposobnosti. Zanimljivo je kako je, upravo zbog ovog čagina svojstva, svojedobno Sovjetska vlada svojim sportašima i astronautima naredila korištenje čaja i drugih pripravaka od čage.

Najjači poznati antioksidans

Svjetski poznata ruska klinika u Vladivostoku, u svojim izvješćima, navodi i stopostotna izlječenja - inače vrlo rijetka - od psorijaze. Ruski znanstvenici također su uspjeli napraviti kreme od čage za zglobove i vene, iz kojih mikro kapsule omogućuju sastojcima čage lako prodiranje u kožu i izravno djelovanje u žarištu oboljenja tako što ublažava bol, zaustavlja grčenje mišića, potiče uklanjanje soli (kristaliće mokraćne kiseline i druge) i toksina iz zglobova, osjetno usporava njihovo starenje i razaranje hrskavičnog tkiva.

Aktivne komponente u čagi djeluju antioksidativno, antikancerogeno, antitumorski, antivirusno, imunostimulativno, analgetski i antiupalno. Ono što ju, po nekima, čini top biljkom za proizvodnju lijekova, pomoćnih lijekova i homeopatskih pripravaka, jest činjenica kako je čaga najjači poznati prirodni antioksidans jer, po antioksidacijskim vrijednostima, biljke poput aronije i goji bobica, nisu ni blizu čaginom prvom mjestu na ljestvici ORAC, koja mjeri razinu antioksidansa u namirnicama.

Konju zube nisam prebrojao jer vjerojatno bih "gradske oce" ponukao na makar cjelodnevnu sjednicu Gradskog vijeća na kojoj bi raspravljali o proceduri, štetama i koristi, potrebnim dozvolama, moguće i javnom natječaju...

I, na koncu, je li rak, ili je lijek protiv raka?

Filozof Francis Bacon, početkoma sedamnaestog. stoljeća, u svojoj ironična zabilješci, opisuje skolastičku raspravu među redovnicima o broju zuba u ustima konja: "Punih trinaest dana bjesnjela je rasprava bez prestanka. Sve stare knjige i kronike bile su izvučene i pri tome se pokazala dubokoumna erudicija kao nikada ranije na tom području. Početkom četrnaestog dana neki mladi redovnik uglednog porijekla zamolio je učene starješine da i on rekne koju riječ i na veliko zaprepaštenje diskutanata (čija duboka mudrost bijaše vrlo uznemirena) on zamoli da stvar riješe na vulgaran i nečuven način. Naime, da otvore usta jednog konja, prebroje zube i tako nađu rješenje. Na to ostali redovnici, duboko povrijeđeni u svom dostojanstvu, uz veliku buku i galamu navale na njega, izudaraju ga i izbace van. Jer, rekli su, sigurno je sam sotona ponukao žutokljunca da spomene taj bezbožni put za pronalaženje istine, koji je u suprotnosti sa čitavim učenjem crkvenih otaca".

Zašto nisam "konju prebrojao zube", odnosno, zašto nisam pokušao nožem zarezati izraslinu na nekoj od breza? Razlog je dvojak: Breze su vlasništvo Grada i netko bi me mogao prijaviti kako, eto, oštećujem gradsku imovinu, a ako bih od gradskih otaca zatražio dozvolu, vjerojatno bi ih ponukao na makar cjelodnevnu sjednicu Gradskog vijeća na kojoj bi raspravljali o proceduri, štetama i koristi, potrebnim dozvolama, moguće i javnom natječaju (jer tko sam ja pa da imam privilegiju nad svim ostalim građanima rezuckati breze)... Drugi, smisleniji razlog je što bih, najvjerojatnije, utvrdio kao se ne radi o Inonotusu obliquusu, odnosno čagi, već o raku breze – i onda bi ovaj članak bio posve drugačiji. A baš mi se ovako sviđa.