SLAVONSKI BROD - U susjedstvu privremenog gradskog parka u Strossmayerovoj ulici u Slavonskom Brodu, čijim konceptom Brođani nisu pretjerano oduševljeni, u bliskoj će budućnosti biti uređen jedan poseban terapeutsko-edukacijsko-relaksirajući vrt koji bi im se mogao više svidjeti. Nalazit će se u dvorištu Obiteljskog centra Đakovačko-osječke nadbiskupije, ali će biti dostupan svim građanima i prolaznicima.

'Izdvojen prostor bio je bitan za osjećaj anonimnosti i da se ljudi mogu bolje opustiti. Osim toga, naše djelovanje nije vezano za to koje su vjeroispovijesti korisnici.'

Terapeutski vrt za sve građane kao 'točka na i'

- Tek dovršetkom vrta, moći ćemo reći kako je Obiteljski centar u potpunosti dovršen. Odlučili smo ga nazvati Vrtom arkanđela Rafaela jer on predstavlja ozdravljenje. Rafael na hebrejskom znači „Bog ozdravlja", a to se ozdravljenje događa posredstvom Božje moći i ljudskih nastojanja, tako da bi Vrt pružao mogućnost cjelovitog ozdravljenja. Zamišljen je kao mjesto za odmor, šetnju, čitanje, učenje, osvježenje, terapiju, vježbanje. - poručili su iz Obiteljskog centra kojeg smo posjetili na novoj adresi.

Do 2020. godine, Bračno i obiteljsko savjetovalište koje je dio Obiteljskog centra, djelovalo je u slavonskobrodskoj Kumičićevoj ulici, u prostorijama Župe Duha Svetoga. Iza njega je uistinu duga tradicija te puno spašenih brakova i obitelji.

- Pokojni monsinjor Marko Majstorović, 1968. godine, osnovao je prvo bračno savjetovalište na području bivše Jugoslavije. Slavonski Brod, stoga, ima dugu tradiciju brige i skrbi za brak i obitelj. Novi prostor ovog nadbiskupijskog savjetovališta danas se nalazi na području Župe Brze Pomoći u Ulici Radoslava Lopašića. Izdvojen prostor bio je bitan za osjećaj anonimnosti i da se ljudi mogu bolje opustiti. Osim toga, naše djelovanje nije vezano za to koje su vjeroispovijesti korisnici. - za SBplus uvodno je kazala Suzana Matošević, dipl.teol, savjetovatelj i sveučilišna specijalistica psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu.

Nadbiskupijsko Savjetovalište godinama rješava probleme države

Tijekom svih tih godina, Savjetovalište je - zapravo - preuzimalo zadaću državnih ustanova i institucija, brinući o različitim problemima građana.

- Đakovačko-osječka nadbiskupija 2003. je godine otvorila prvo Bračno i obiteljsko savjetovalište u Slavonskom Brodu i Osijeku - dvama najvećim centrima Nadbiskupije. Otvaranje takvih savjetovališta diljem Hrvatske bio je pionirski projekt. Većina biskupija je otvorila takve ustanove, no rijetki na dvije lokacije. Prepoznali smo potrebe i probleme u Slavoniji i Baranji. Tada su to još bile posljedice Rata, ratnih stradanja i tranzicije, a mi smo pružali podršku obiteljima, bračnim parovima i radili na osnaživanju. - prisjeća se Suzana Matošević koja je djelatnica Savjetovališta od njegova osnutka.

Danas njihove usluge koriste ljudi s različitim problemima, a sustavu su postali toliko bitni da korisnike upućuju na njihovu adresu, računajući na adekvatnu stručnu pomoć.

- Prvenstveno smo usmjereni na savjetodavno-psihološku pomoć za sve ljude u potrebi, za sve građane, bez obzira na to tko su i što su. Ta pomoć je hitna, kratkotrajna i ima specifične ciljeve. Bavimo se problemima tijekom školovanja, poteškoćama u brakovima, bračnim odnosima i komunikaciji, odnosima sa širom obitelji, odnosima na poslu i slično. Savjetovanje traje nekoliko mjeseci, ovisno o slučaju jer nerijetko otkrivanjem jednog problema, razotkrijemo i niz onih koji su bili skriveni. U prosjeku proces traje od tri do šest mjeseci. Različiti su kanali koji ljude dovedu do Savjetovališta. Često je to dobra riječ ili preporuka prijašnjih korisnika, potom internetske platforme na kojima se predstavljamo, a ponekad ih ovdje upute Centar za socijalnu skrb, sudovi, policija, škole,... Oni detektiraju problem i preporuče nas, a mi djelujemo dobrovoljno. Dakle, čovjek svojom voljom dolazi u Savjetovalište, nema tu mehanizma prisile. - pojašnjava Matošević.

Mada su ljudi nerijetko kritični prema nagomilanom bogatstvu crkve, Nadbiskupija kroz Savjetovalište u Slavonskom Brodu dobar dio 'vraća' zajednici. Naime, od samog početka u cijelosti financira njegovo djelovanje.

- Poslovi koje mi obnašamo pripadaju sustavu zdravstvene i socijalne skrbi. Posljednjih desetak godina dobivali smo donacije Grada i Županije pa i Ministarstva, no sustavne financijske podrške nema i Biskupija u potpunosti financira naše plaće i prilično velike režijske troškove ove velike zgrade. Prošle godine otvoren je i Obiteljski centar koji djeluje u sustavu socijalne skrbi i imali smo sastanke kako bismo se dogovorili tko će što raditi. Neke stvari smo prebacili njima i olakšali si, ali posla ima za sve. Dolaze nam i ateisti i agnostici koji jednostavno imaju povjerenje da će ovdje dobiti sigurno okruženje za svoj napredak. Usto, godinama smo sami financirali i nešto što bi trebalo preuzeti Ministarstvo pravosuđa, a to je psihosocijalni tretman počinitelja nasilja kojeg sud daje kao mjeru, umjesto kazne zatvora ili novčane kazne. Počinitelj bi, tijekom šest mjeseci, trebao dolaziti u grupu koju vode stručni suradnici. To se pokazalo učinkovitim projektom, no za njega više ne nalazimo sredstva. - kazala je naša sugovornica.

Stvari su eskalirale nakon pandemije. Broj slučajeva udvostručen.

Pandemija je, očigledno, učinila svoje jer je broj ljudi koji su se ove godine obratili Savjetovalištu već dvostruko veći od uobičajenog cjelogodišnjeg prosjeka.

- Prošle godine smanjio se broj ljudi koji su nam dolazili u Savjetovalište, a prijašnji je prosjek bio od 300 do 500 slučajeva godišnje. Teško je govoriti o točnom broju korisnika jer imamo slučajeve kada dolaze cijele obitelji, a kasnije u sustavu ostaju samo mladi ili roditelji ili ih, pak, nastavimo odvojeno savjetovati. Prošle godine tijekom pandemije, ljudi su se morali više osloniti jedni na druge, no ove su godine stvari eskalirale. U prvoj polovici 2021. došli smo do brojke koja je bila za cijelu prošlu godinu. Pogledamo li razdoblje od 2003. do 2020., u prosjeku imamo četiristo slučajeva godišnje, a što se tiče savjetodavne satnice, otprilike devetsto do tisuću sati godišnje. To znači da nam korisnici dolaze dvaput mjesečno. - poručuje Matošević.

Pomoć u očuvanju i 'spašavanju' brakova, njihova je glavna okupacija. U današnje je vrijeme to itekako velik i težak zadatak.

- Dugotrajni loši odnosi u braku, komunikacijski problemi, preljubi, različiti oblici nasilja koji su često naučeni obrasci ponašanja iz djetinjstva, pasivna agresija, emocionalno kažnjavanje - samo su neki od problema koje susrećemo u radu s našim bračnim parovima. One koji nam dolaze ugrubo možemo podijeliti u tri kategorije - mlade parove koji se tek privikavaju na zajednički život, ljude u krizi srednjih godina i one u poznim godinama, odnosno, one koji u umirovljeničkim danima progovaraju o svemu što nije bilo u redu tijekom cijelog života. O učinkovitosti savjetovanja saznajem tek nakon pet godina ili više kada mi se ljudi jave i ispričaju kako su stvari tekle dalje. Ljudi se danas stalno žele osjećati dobro, teško se nose s krizama. Prije su ljudi jako teško živjeli i okolnosti života bile su daleko gore. Komocija i lagodnost su doveli do toga da se teže nosimo s problemima. No, kako dijete ne može odrasti preko noći, tako i proces poboljšanja odnosa ne može biti dovršen na brzinu. - pojašnjava.

Brodsko Savjetovalište i u narednim godinama nastavlja odrađivati posao države.

- U suradnji s Centrom za socijalnu skrb provodit ćemo i projekt usmjeren na osnaživanje udomiteljskih zajednica. Projekt će trajati tri godine. U prvom dijelu projekta želimo animirati ljude na udomljavanje. Time će se angažirati i pomoći cijeloj zajednici, bilo da se radi o udomljavanju odraslih osoba ili o djeci i mladima. Drugi dio će biti osnaživanje, dakle, edukacija i podrška. Sustav nema kapacitet za to i često su udomitelji prepušteni tom poslu koji je (usprkos naknadi) velikim dijelom volonterski i traje 365 dana u godini. - zaključila je Suzana Matošević.

Zajedno s drugim djelatnicima takvih savjetovališta, slavonskobrodski je Obiteljski centar objavio Zbornik radova čije je izdavanje podržao i Grad Slavonski Brod. Na tih 350 stranica najbolje je vidljivo što društvu i zajednici znače 'savjetovatelji' te koliko 'spašavaju' one koji bi inače bili izgubljeni u današnjem sustavu prepunom manjkavosti.