2626
Prikaza
2
Komentara
SLAVONSKI BROD - Povodom 26. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, Služba za javno zdravstvo, zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbplničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, danas je u svojim prostroima, priredila prezentaciju stanja, nakon provedene preventivno edukativne akcije „Zdrav za 5" i rezultata do kojih su došli anketiranjem ciljanih skupina učenika završnih razreda osnovnih škola i srednjih škola.
Uvodno se obratila Irena Jurišić, dr. med i specijalist školske medicine te iznijela podatke o provedenom anketiranju kojim je, kroz tri ciljane skupine, u odnosu na tri različite devijantne pojave ukupno obuhvaćeno 695 učenika. Na pitanja o alkoholu odgovarao je 161 učenik osmih razreda (dob četrnaest do šesnaest godina. O drogama je anketirano 278 učenika prvih razreda srednjih škola (petnaest do sedamnaest godina) a o kockanju 264 učenika drugih razreda srednjih škola (petnaest do devetnaest godina).
Alkohol
Od obuhvaćenih učenika, 76% ih je alkohol konzumiralo jednom u životu (prosjek u RH je 81 %), svaki deseti je četrdeset i više puta konzumirao alkohol ( u Hrvatskoj je to činio svaki deveti) a u posljednjih mjesec dana (do anketiranja) i tu je stanje u Slavonskom Brodu i na razini Hrvatske identično, njih četrdeset je konzumiralo alkohol.
Dječaci najviše konzumiraju pivo, a djevojčice žestoka pića pomiješana sa sokom i vino.
U stanju opijenosti (nesigurno hodali, nisu bili u stanju pravilno govoriti, povraćali su, ili se ne sjećaju događaja) do sada se našlo trideset posto anketiranih, a svaki deseti više od dva puta.
S više od pet pića u posljednjih mjesec dana opijalo se četrdeset posto učenika.
Alkohol najviše konzumiraju kod kuće njih 27 posto, u kafiću ili diskoteci dvadeset posto, kod prijatelja šesnaest posto , a četiri posto piju prije ili poslije nastava.
Alkohol nabavljaju kod prijatelja i(li) drugih odraslih osoba. Pedeset posto alkohol konzumira vikendima pri večernjim izlascima.
Šezdeset posto se slaže s tim da konzumacija alkohola u mladosti šteti. Većina ne smatra da su naši učenici koji piju popularniji, zreliji ili privlačniji suprotnom spolu , a svaki četvrti da se bolje zabavlja uz alkohol.
Svaki peti učenik smatra da je alkohol lako nabaviti a dvadeset posto anketiranih je u zadnjih mjesec dana negdje kupilo alkohol. Njih dvadeset posto nitko nikada prilikom kupnje alkohola nije tražio osobnu iskaznicu,.
Zbog straha od roditeljske reakcije samo njih dvanaest posto ne pije veće količine alkohola, a svega tri posto ih se boji zakonske kazne.
Osam posto anketiranih u posljednjih mjesec dana sudjelovalo je u tučnjavi, šest posto imalo ozljedu ili nesreću, devet posto slabiji uspjeh u školi, tri posto problema su imali sa zakonom, dva posto trebalo je liječničku intervenciju, a dvanaest posto imalo je ozbiljnih problema s roditeljima.
Svaki deseti učenik ne zna za zabranu noćnih izlazaka, a 35 posto ih je vani ostajalo i iza 23 sata, a dvije trećine njih imali su dozvolu roditelja.
Droge
Marihuanu ili hašiš makar jednom u životu konzumiralo je osam posto ispitanih (u Hrvatskoj jedanaest posto) a u zadnjih mjesec dana četiri posto. Drogu najčešće konzumiraju na javnim površinama i najčešće vikendom, a prije i(li) poslije nastave dva posto.
Samo 56 posto ih se slaže kako je redovito uzimanje marihuane štetno.
Svaki četvrti učenik se slaže kako je marihuanu lako nabaviti (u RH sedamnaest posto). Svega jedan posto (u RH 4 posto) učenika probalo je ecstasy, a svaki deseti tvrdi da ga je lako nabaviti.
Svaki četvrti učenik bar jednom u životu udisao je inahalant (ljepilo, otapala) a gotovo dvadeset posto njih činilo je to prije ili poslije nastave. Samo 38 (U RH 54) posto njih se slaže da je inhaliranje štetno.
Svaki drugi učenik poznaje nekoga tko koristi opojne droge, a njih šest posto poznaje više od petnaest takvih osoba.
74 posto učenika koji su konzumirali marihuanu, ecstasy, inhalante, prvi puta su te droge dobili od prijatelja, dvanaest posto u obitelji (brat, sestra i sl.) a sedam posto od nepoznate osobe.
Sedam posto ih je zbog droge sudjelovalo u tučnjavi, te isto toliko imalo nesreću ili ozljedu. Pet posto ih je imalo probleme sa zakonom ili roditeljima, četiri posto ih je trebalo liječničku pomoć. Ako redovito konzumiraju droge, najčešće ih dobivaju od prijatelja.
64 posto ih je bilo vani poslije 23 sata dok je u RH takvih 50 posto, a samo jedna šestina njih bez dozvole roditelja.
Kockanje
Bar jednom u životu kockalo 54 posto anketiranih (u RH 50 posto). U češćem kockanju sprečava ih izostanak zanimanja (26 posto) nemaju novca (petnaest posto) zabrana maloljetnicima (deset posto) strah od roditelja (četiri posto) i strah od zakonskih sankcija (tri posto).
Svakog trećeg učenika koji se kockao / kladio nitko nije tražio osobnu iskaznicu. Dva posto onih koji pokušavaju manje kockati / kladiti se, osjećaju nemir, razdražljivost, uznemirenost… Tri posto ih od roditelja skriva da se klade / kockaju a dvadeset posto razmišlja smanjiti ili prestati kockati / kladiti se.
Trend novoregistriranih ovisnika stabilan
Biljana Vasilevski Rački, prof. psihologije iznijela je podatke o broju liječenih od opijata u 2012. i prvoj polovici 2013. godine te je, rekla da je trend stabilan. Naime u 2012. liječeno je 114 ovisnika od čega devet novih, a u prvim mjesecima 2013. je četvero novih. Razlozi tomu su u velikoj retenciji u sustavu, provođenju supstitucijske terapije, obradi i tretmanu komorbiditeta te u zdarvstveno – socijalanoj intervenciji.
Pri HZZJZ, upravo u smislu posljednjega, otvoreni su telefoni za pomoć i savjetovanje, a osnovan je i klub liječenih alkoholičara.
Boris Janč, koordinator projekta "Zdrav za 5" PU brodsko-posavske, govorio je o preventivno edukacijskim programima koje su proveli do završnog, na otvorenom, u Šumi Striborovoj.
Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Brodsko-posavske županije Klara Šćuka rekla je da je Županija ovom projektu dala maksimalnu potporu te obećala da će Županija i nadalje biti potpuno uz ovakve i slične projekte.
U video prilogu: Biljana Vasilevski Rački o radu savjetovališta i brojevima telefona za pomoć i savjetovanje.