SLAVONSKI BROD - Malotko zna da je privatna specijalistička zdravstvena ustanova Poliklinika 2 DENT u Slavonskom Brodu jedina takva u Brodsko-posavskoj županiji. Sa sedmero zaposlenih, podijeljenih u tri tima i ordinacije jedina na ovom području uspijeva pokriti većinu onoga što pacijentima treba 'odraditi' u usnoj šupljini, koristeći se suvremenih tehnikama i najmodernijim aparatima. Nudeći sve na jednom mjestu, skraćuju proces i povećavaju uspješnost konačnih rezultata.

Pod vodstvom bračnog para Baranović kreirano je ime koje je danas prepoznatljivo i izvan grada u kojem žive i rade. Činjenica da su uspjeli stvoriti kompletnu ustanovu u kojoj je moguće prijeći put od dijagnostike, preko liječenja, do zdravog i blistavog osmijeha, bila je dovoljan povod razgovoru.

- Organizirani smo u tri tima. Moj tim bavi se oralnom kirurgijom i naši se poslovi, prvenstveno, baziraju na operativnim zahvatima unutar usne šupljine (od vađenja zuba do cistektomija i koštanih nadogradnji). Drugi tim pod vodstvom mlade doktorice Ivane Butorac zadužen je za popravke zubi te izradu protetskih nadomjestaka, dok treći tim vodi moja supruga Alka Blažević Baranović koja se bavi, prvenstveno, ortodoncijom - izradom mobilnih ili fiksnih aparatića koje do osamnaeste godine pokriva socijalno osiguranje, a nakon toga pacijenti to 'odrađuju' u privatnom aranžmanu. - pojasnio je za početak oralni kirurg, Marijan Baranović, porijeklom Šibenčanin koji je zbog ljubavi doselio u Slavonski Brod.

Svaku od ordinacija pokriva jedna medicinska sestra, a u Poliklinici je zaposlen i mladi inženjer koji se bavi dijagnostikom. Vrhunska opremljenost ordinacija uočljiva je pri samom boravku u njima.

- Ono što ove ordinacije čini drugačijima je to što smo davnih dana krenuli u rad uz pomoć dijagnostičkih terapeutskih aparata. Prvenstveno smo krenuli s malim rendgenom i ortopanom, a to je panorama-aparat koji snima gornju i donju čeljust. Prije par dana investirali smo u CBCT, a to je uređaj koji se danas jako često koristi na europskom nivou jer se, teoretski, sve opsežnije stvari ne bi trebale raditi bez toga. On je, dakle, potreban u situacijama od vađenja umnjaka koji se nalazi na živcu pa do velikih cističnih promjena, promjena patoloških supstrata koje nalazimo u gornjoj i donjoj čeljusti te planiranju samih implantata. - pojašnjava Baranović.

Biti najbolji u maloj sredini nikad nije lako

Put njihova razvoj u maloj slavonskobrodskoj sredini nije bio jednostavan, a i dalje im mnoge stvari otežavaju rad. Prije svega, ističu, voljeli bi imati bolju interakciju s kolegama jer vjeruju kako samo ujedinjeni mogu utjecati na promjene koje će ih sve voditi ka napretku.

- Imali smo velikih planova i ambicija za širenje, no činjenica da smo smješteni u Slavonskom Brodu to nam ne dopušta. Dentalna tehnika nas ne prati u zadovoljavajućem obliku pa smo već dugi niz godina prisiljeni to kombinirati sa Zagrebom. Da bi danas zubotehnički laboratorij bio održiv i da bi mogao pratiti razne radove, to zahtijeva brojna ulaganja i sve ide u smjeru digitalizacije. Stari način izvođenja tih radova u usnoj šupljini, odlazi u povijest. Od printera i skenera pa do CAD/CAM uređaja; takav laboratorij mora biti u cijelosti digitaliziran. To je nivo koji je zahtjevniji, skuplji i trenutno u Slavonskom Brodu nemamo nikoga tko bi se toga primio i realizirao. Stoga komunikaciju s tehničarom u Zagrebu odrađujemo uglavnom videopozivom kako bi mogao uvidjeti što konkretno od njega očekujemo. Suradnjom smo zadovoljni jer smo se već toliko uhodali s jednim zagrebačkim laboratorijem pa ne moramo previše objašnjavati kako bismo dobili željene rezultate. Problem ostaje dostava paketa putem službi koje to ne mogu obaviti u zadovoljavajućem roku, no snalazimo se i po pitanju toga. - otkrivaju tek dio svojih problema.

Osim onih tehničkih prepreka, odnos pacijenta prema radu zubara kao i visoka očekivanja, mogu stvoriti dodatne probleme. Uz to što su vrhunski stručnjaci u svojim poljima, svi zaposleni u ordinaciji te vrste moraju biti i psihijatri, estetičari, diplomati, edukatori…

- Veliki broj pacijenata danas očekuje jako brze rezultate, a to je moguće upravo u ordinacijama koje imaju dentalni laboratorij u svom sastavu. Morate imati određen broj dentalnih tehničara za takav rad, a u sredinama poput naše jako je teško naći osobu koja bi to mogla raditi. Nema ih niti na Zavodu. Usmjereni su na Istru, Zagreb ili, pak, odlazak na rad u inozemstvo. U Slavonskom Brodu ne ostaju vjerojatno zbog manjeg broja stomatologa s kojima bi mogli raditi. Veliki je zalogaj samostalno otvoriti laboratorij. Mladom čovjeku to su prevelika ulaganja. Ovo nije tržište koje pruža previše pa se zato većina njih odlučuje za start u većim sredinama. Zato smo ograničeni malim brojem dentalnih laboratorija, a onda i među postojećima mali broj obavlja radove na implantatima. - kazuje Alka Blažević Baranović.

Ulaganja u opremu i cjeloživotno učenje - temelji uspjeha

Golema ulaganja u opremu, ali i u same sebe, svoje znanje i učenje novih tehnika, nešto je što malokoji pacijent uračunava u cijenu usluge.

- Ovo je struka koja zahtijeva cjeloživotno učenje. Godišnje je barem jednom potrebno otići na ozbiljnu edukaciju jer samo tako danas u ovom poslu možete biti up-to-date. U ovaj posao morate ulagati cijelog sebe. Ono što dobijemo na fakultetu je samo baza kojom raspolažemo. Ostanemo li na tom obrazovanju, već prvi dan nakon izlaska s fakulteta, naše je znanje zastarjelo. Potrebno je stalno pratiti novosti, promjene i trendove. Ono što je problem u Slavonskom Brodu je relativno malen broj ljudi koji se vraćaju nakon školovanja i pojava da ljudi vrlo brzo gube interes za struku i individualni rast. Osim toga, kao stručnjaci premalo međusobno komuniciramo i nedostaje potpore. - kazao je doktor Baranović.

I sami su naišli na neuspjeh pri pokušaju ujedinjenja s ostalim kolegama, no konkurencija i kompetitivnost i u ovoj struci očigledno čine svoje.

- U početku smo i mi bili dosta ambiciozni. Organizirali smo u Poliklinici tečajeve s tvrtkama s kojima surađujemo i pozivali kolege, no to nas je prošlo jer smo shvatili da s drugih strana izostaju organizacije takvih događaja u našem gradu. Jednom godišnje naša Komora organizira tek općenite tečajeve. Zato za većinu edukacija odlazimo u inozemstvo. No, za kongrese vani potrebna je financijska snaga jer se ne radi samo u sudjelovanju, nego i putovanju do te lokacije, višednevnom boravku u stranoj zemlji i svim troškovima koji dolaze uz to. No, moramo ulagati u sebe želimo li ostati na ovom nivou. Rezultata nema bez velikih ulaganja. - otkrivaju nam u zajedničkom razgovoru.

Zašto su usluge toliko skupe?

Ono po čemu je popravak zubi ili izrada umjetnih nadomjestaka poznata, zasigurno je cijena. Pacijentima je nerijetko nejasno zašto sve toliko košta.

- Kako bismo kvalitetno odradili ovaj posao, potrebni su nam i kvalitetni materijali. Nažalost, pravilo je da su skuplji materijali i kvalitetniji. To su u pravilu titanijske legure. Danas je na tržištu čitav raspon implantata od low-cost do high-cost priče. Mi se u ordinaciji trudimo koristiti implantate ozbiljnih proizvođača jer svi su oni popraćeni velikim brojem znanstvenih studija. Nisu prisutni na tržištu tri mjeseca, nego dvadeset godina. To ne ulijeva samo sigurnost pacijentu, nego i terapeutu koji se time koristi. Cijene usluga su velike jer se ne radi samo o implantatu kao fizičkom nadomjestku, nego morate imati i nastavak koji se stručno zove 'abutment' kako bi on bio zamjena zubnog bataljka koji kasnije nosi krunicu. Finalna krunica može biti izrađena u raznoraznim materijalima, ali je to proces koji u samom startu dosta košta. Cijene su takve kakve jesu, no i dalje su tri ili četiri puta niže nego u okolnim zemljama. Italija, Austrija, Njemačka, kada se sve zbroji do finalnog proizvoda, imaju četverostruko više cijene. Moguće je raditi s jeftinijim implantatima, no naš čovjek očekuje trajno rješenje. Redovne kontrole i održavanje uvelike pomažu ispunjenju tih velikih očekivanja. - kazao je Baranović.

Stanje usne šupljine s kojim pacijenti dolaze na prvi pregled, ključno je kako će se stvari kasnije odvijati.

- Često su nam pacijenti ljudi koji imaju jako loše uvjete u usnoj šupljini. To su ljudi koji nemaju zube već 15 do 20 godina, neprestano su nosili protezu, a time se gube i meka i tvrda tkiva. To traži velike pripreme i koštane nadogradnje, kako biste uopće došli do faze postavljanja implantata. To znači mirovanje od šest do devet mjeseci bez zamjenske proteze, bez zubi, a ljudi danas teško mogu pristati na takvo što. To je ozbiljna kirurgija, u kojoj sam ranije radio kompromise zbog vremenskog pritiska, no više ih ne radim jer to baca u vodu sav trud s obje strane. Ljudi uopće nisu spremni na čekanje i uvijek volim reći da se ni ne upuštaju u tu priču ako je tako. No, tu je i all-on-four koncept koji postoji dugi niz godina. Zasnovan je na što bržoj sanaciji situacije. Dobar je jer je moguće preskočiti anatomske strukture nužne za postavku većeg broja implantata. To daje mogućnost manipulacije i otvara vidik. Dakako, i tu su mogući problemi, tako da je strpljenje potrebno u svakom slučaju. To nije samo mehanička stvar, nego i stvar biologije, okoline,… - pojašnjava doktor Marijan.

Blistavi hollywoodski osmijeh i dalje je simbol statusa i ljepote

Estetika je danas i u njihovu poslu na prvom mjestu.

- Što god radimo, pokušavamo dati svoj maksimum i od onoga što imamo napraviti najbolju moguću verziju. Mi smo, uz sve ostalo i estetičari pa moramo poznavati strukturu lica i uskladiti daljnji rad prema tome. Danas se funkcionalnost i stabilnost implantata podrazumijeva, a mi smo u cijelosti okrenuti estetici. Moramo razmišljati o visini linije osmijeha, dužini usne, poziciji zubnog mesa,… potrebno je iskalkulirati sve te parametre kako biste dobili što bolju estetiku na zubu. - dodao je.

Bijela boja i sjaj - najčešći su zahtjevi klijenata, a stručnjaci 'vuku' na svoju stranu pa, često neuspješno, pokušavaju predložiti prirodniji izgled.

- Lijep i kompletan osmijeh pacijenta završna je kruna našeg rada. Svakomu je on bitan jer predstavlja osobu, odnosno, glavna je 'reklama' svake osobe. Ponekad se vizija toga kako zubi trebaju u konačnici izgledati razilazi, to jest, pacijent želi jedno, a mi savjetujemo drugo, no potrebno je naći zlatnu sredinu i kompromis. Mi ipak sve to gledamo s pozicije stručnjaka. No, bitno je da je pacijent zadovoljan, ali i da je sa stručne strane sve napravljeno kako treba. Hollywoodski osmijeh danas žele svi, iako on djeluje neprirodno. Većina pacijenata želi potpuno bijele zube. - kazala je doktorica Alka

Potvrdila je i kako mitovi o štetnosti izbjeljivanja imaju svoje točne pretpostavke.

- Svako izbjeljivanje zubi je štetno, baš kao i bojanje kose. To se radi hidrogen peroksidom, dakle, dosta je agresivan postupak pri profesionalnom izbjeljivanju. Svi žele postići savršenu boju i to je razumljivo. Potpuno to zabraniti je jednako kao zabraniti bojanje kose. No, kao i u svemu, treba biti umjeren. Jednom svakih par godina ne pravi nikakav problem. No, kada netko to konstantno radi, uništava zube. - poručila je Blažević Baranović.

Oralno zdravlje nisko je na listi Brođana

Kao i u ostatku Hrvatske, oralna je higijena i u Slavonskom Brodu nisko na listi prioriteta.

- Situacija s oralnom higijenom u našoj sredini nije bajna. Ljudi održavanje zubi ne shvaćaju kao zdravlje pa to stavljaju u drugi plan. Pokušavamo educirati svoje pacijente i na taj način napraviti iskorak. No, učenje o pravilnom održavanju zubi mora krenuti odmalena kako bi djeca, još u fazi mliječnih zubi, stekla naviku. Tu naviku teško je steći u starijoj dobi. Potrebna je kronologija događanja od samog vrtića. Zapeli smo u preventivi. Bitnija od vrste paste koju koristite je četkica koju koristite i sama tehnika pranja zubi. Zubi se ne peru 20 sekundi, a tehniku i redoslijed čišćenja različitih zubnih ploha netko vas mora naučiti. Rutina pranja zubi je najbitnija. - dodali su.

Osim nepravilnog održavanja usne šupljine razlog lošem stanju nerijetko je i strah od zubara.

- Puno pacijenata ima traume od ranijih liječenja i vađenja zubi. Bez obzira na to koliko vremena prošlo, strah i predrasude često ostaju trajno. Liječenja su kompliciran, dugotrajan i skup proces pa je nekad davno jednostavnije bilo okrenuti se vađenju zubi. No, danas su druga vremena. - tvrdi doktorica Alka.

Prošlo je, tvrde, i vrijeme bolnih zahvata na zubarskim stolcima.

- Bol tijekom zahvata je, uz lijekove i anesteziju, danas nepotrebna. Nešto drugo je bol nakon zahvata koja prati svaku operaciju, a ne samo onu u usnoj šupljini. Radim od 2001. godine i dosad tek jednom ili dvojici pacijenata koji su to zahtijevali, nisam dao anesteziju. Svi drugi pacijenti je dobiju. Da biste dali anesteziju morate poznavati pacijenta jer je razlika radi li se o 25-godišnjaku ili čovjeku koji je srčani bolesnik. Danas je nemoguće raditi bez toga i svaki pacijent koji sjedne na stolicu ima pravo tražiti anesteziju. Raniji način rada rezultirao je brojnim traumama danas odraslih generacija koje su izbjegavale odlazak zubaru. - dodaje bračni par Baranović.

Činjenica da su Marijana Baranovića, kao oralnog kirurga, pacijenti godinama birali kao 'naj-doktora', dok ostatak stručnjaka iz Poliklinike raspolaže jednako stručnim znanjem građenim godinama, dovoljan je razlog za povjerenje koje im pacijenti već godinama poklanjaju. Ovakve uspješne poslovne priče pokazuju kako okolina nikad ne može biti alibi ili isprika za 'tapkanje' u mjestu.