SLAVONSKI BROD - Služba za javno zdravstvo, zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti koja djeluje u okviru Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, organizirala je danas u Slavonskom Brodu stručni sastanak na temu „Resocijalizacija ovisnika - kako povećati učinkovitost programa?".

Na sastanku su sudjelovali svi dionici s područja resocijalizacije ovisnika za Brodsko-posavsku županiju, a gostujući predavači bili su voditeljica Službe za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Sanja Mikulić te voditeljica Odsjeka za međunarodnu suradnju na području droga, Jadranka Ivandić Zimić.

Cilj su sastanka bili prezentacija dosadašnjeg rada tih stručnjaka na području Županije kao i produbljivanje suradnje i međusobno povezivanje na svim razinama.

- Došli smo na poziv Službe u Slavonskom Brodu kako bismo predstavili aktivnosti na području resocijalizacije, ali i vidjeli kako ih poboljšati na razini grada i županije. Generalni je zaključak da je hrvatski model tretmana vrlo uspješan i dobar te podržava i uključuje sve europske standarde, ali svakako da ima prostora za napretkom, prvenstveno kada je riječ o boljem nadzoru kod provođenja supstitucijske terapije. - kazala je Sanja Mikulić.

Brođani koji su su sustavu liječenja od ovisnosti o drogama, primaju farmakoterapiju odnosno spomenutu supstitucijsku terapiju (metadon ili buprenorfin) kako bi mogli apstinirati od korištenja opijata. Radi se o standardnoj metodi liječenja za 'osobe u tretmanu'. Uz nju, dakako, idu i ostale psihosocijalne intervencije.

- Broj ovisnika u Slavonskom Brodu i Županiji nije zabrinjavajuć. Otprilike godišnje stotinjak osoba s problemom ovisnosti prolazi tretman Službe, tako da Brodsko-posavska županija stoji dobro u odnosu na ostale. - dodala je Mikulić.

Proces resocijalizacije ovisnika nije trend, ali je u politikama hrvatskih institucija dosad bio slabije zastupljen nego vani. No, od 2007. godine, a posebice od ulaska u Europsku uniju i u Hrvatskoj se sve više govori i radi na novom pristupu oporavka liječenih ovisnika, takozvanom 'recovery' dijelu njihova liječenja. Tako se osoba nakon uspješne borbe sa svojom ovisnošću, ponovno uključuje u zajednicu. No, to uključenje ne ide uvijek glatko, ponajviše zbog predrasuda i stigmatizacije.

- Puno je ljudi uključeno kasnije u obrazovne programe i javne radove. Zasigurno da to još uvijek nije onaj broj koji bi mogao biti, a volja i uspješna provedba samog procesa resocijalizacije ovisi o svim institucijama koje trebaju biti podrška korisniku. Tu prvenstveno mislim na sustav socijalne skrbi, sustav tretmana i zdravstva koji moraju zajednički raditi kako bi osoba mogla normalno živjeti. Nevladine organizacije i terapijske zajednice tu također igraju veliku ulogu. Naša iskustva su da nema puno poslodavaca koji su spremni zaposliti osobe koje su imale problema s ovisnošću, mada imaju mogućnost korištenja poticaja kroz mjere zapošljavanja. Još uvijek je prisutna ta stigmatizacija s obje strane jer bivši ovisnici ne žele da poslodavci znaju o njihovom problemu iz prošlosti, dok poslodavci nerado pružaju poslovnu priliku i povjerenje takvim osobama. - zaključila je Sanja Mikulić, dodavši kako je podrška obitelji jako bitna, ali je nemaju mnogi jer takve osobe nerijetko dolaze iz razorenih obitelji koje im to ne mogu pružiti.

Slavonskobrodski Centar za socijalnu skrb brine i o takvim slučajevima, posebice kada se radi o socijalno ugroženim osobama koje imaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

- Jako je malo ovisnika koje smo uputili u zajednicu neovisnosti, a koji su do kraja odradili svoj tretman. Često se događa usred tretmana da ovisnici napuštaju zajednicu i ne dovršavaju ga prema preporuci stručnjaka. Nakon toga jedan dio njih odaziva se Centru za socijalnu skrb, ponovno zatraži pomoć i ono što mi možemo učiniti u tim slučajevima jest uputiti ih u prava iz sustava socijalne skrbi i, eventualno, ako su dobrovoljni i žele ponovno pokušati, pomoći im da uz stručnu pomoć dođu do zajednice i terapije. Na nama je da ih potaknemo na liječenje i učinimo korisnim građanima. - kazala je ravnateljica slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, Anica Gusak-Krajnović.

Ukaže li se potreba da ovisnici kao samci ili unutar obitelji koriste prava na naknade Centra, oni ih ostvaruju jednakim putem kao svaki drugi građanin, a socijalni radnici činjenicu da su ovisnici ili liječeni ovisnici ne uvode u njihov 'predmet'.

- Oni su za nas kod primanja zajamčene minimalne naknade jednaki kao i svi drugi. I s njima radimo jednako program zapošljavanja ili bilo kakav drugi program vezan za njihovu dob kako bi se oni financijski osamostalili. - dodala je ravnateljica Centra.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najviše je liječenih ovisnika 2017. godine bilo u Zadarskoj županiji. Najmlađa osoba koja je eksperimentirala s psihoaktivnim drogama imala je 13, a najstariji evidentirani ovisnik čak 76 godina. U 2017. godini prvi je put liječeno 958 osoba, a među ovisnicima je bilo gotovo pet puta više muškaraca nego žena. Za cijelu Hrvatsku stopa liječenih ovisnika o drogama iznosi 248,3 (248,3 osoba na sto tisuća stanovnika u dobi od 15. do 64. godine). Čak sedam županija ima višu stopu ovisnika od hrvatskog prosjeka, u čemu prednjači spomenuta Zadarska županija (496,2), zatim Istarska (495,9), Šibensko-kninska (449,7), Grad Zagreb (366,7), Primorsko-goranska (342,5), Splitsko-dalmatinska (331,9) te Dubrovačko-neretvanska (246,3). Ostale županije imale su stope niže od hrvatskog prosjeka.