SVAKA žena u Hrvatskoj rađa se s tisuću eura poreznog duga koliko će tijekom života platiti porez na higijenske uloške, tampone i ostale potrepštine koje žene moraju kupovati svaki mjesec, i na koje PDV iznosi 25 posto. Nije svugdje tako - takozvani 'tampon tax' u mnogim je afričkim i američkim državama ukinut, a u brojnim europskim zemljama smanjen, piše RTL.

Izbor je velik, ali žene ga zapravo nemaju. Higijenske uloške ili tampone moraju kupiti svaki mjesec. Najmanju količinu higijenskih potrepština koju žena potroši u pet godina platit će oko 1 200 kuna. Pri tome ne računajući tablete protiv bolova bez kojih 20 posto žena ne može normalno funkcionirati.

Na to građanke u Hrvatskoj moraju platiti porez od 25 posto jer higijenske uloške i tampone se ne računa kao osnovnu životnu potrepštinu bez obzira što bez njih baš nijedna žena ne može.

Računa se kako se u Europi svaka žena tako rađa s poreznih dugom od tisuću eura. Ako računamo da žena mjesečno potroši samo 20 kuna na paket uložaka, što je minimum minumuma, znači kako državi u godinu dana plati 60 kuna poreza. Pomnoženo s brojem žena do 50. godine - ispada da državni proračun na menstruaciji na godinu zaradi najmanje 54 milijuna kuna.

To se popularno naziva 'tampon tax' i žene ga ne mogu izbjeći. O tome se raspravljalo i u Europskom parlamentu - koji je donio preporuku da taj porez bude nula posto.

- Glasala sam za usvajanje ovakve takse koja ženama ide u korist jer to nije nečiji luksuz i nije nečiji odabir nego stvarna potreba. - kazala je europarlamentarka Biljana Borzan.

No još uvijek se mnogi nisu odlučili za takav potez. Baš kao i Hrvatice 25 posto poreza plaćaju Dankinje i Šveđanke, Mađarice još i više čak 27, a Belgijke i Francuskinje 5,5 posto. Žene ne oporezuju Irci. Tampon tax prva je još prije 15 godina ukinula Kenija, nakon toga brojne druge afričke i američke države dok se u Velikoj Britaniji porez na menstruaciju slijeva u fond iz kojeg se onda financiraju ženske udruge.

- U Europi postoje dobri primjeri možda Škotska koja je uvela besplatne takve proizvode za sve studentice na sveučilištima. A što se tiče Hrvatske, nema konkretnih pomaka, no kako već imamo smanjeni PDV na pelene to je dobar primjer kako tu praksu primijenimo i na ove proizvode. - dodala je Borzan.

Potaknuti baš tim primjerom iz Škotske s portala srednja.hr isto to su pokušali pokrenuti u Hrvatskoj.

- Odlučili smo provjeriti kakvo je stanje s hrvatskim sveučilištima, ali ne samo s njima već i s ostalim ministarstvima koja bi mogla biti zainteresirana za ovo pitanje. Nažalost, u posljednih šest mjeseci nije bilo nekog pomaka i čini se kako u Hrvatskoj baš nema pretjeranog interesa za ovu temu unatoč preporuci da bi potrepštine ovog tipa trebale biti isključene iz porezne obveze. - rekao je glavni urednik portala Srednja.hr Marko Matijević.

Trebale bi biti, ali nisu - barem ne u Hrvatskoj koja se nalazi na europskom vrhu po visini poreznog nameta koje žene plaćaju samo zato što su žene.