Iako građani Brodsko-posavske županije u bankama čuvaju pozamašnih 807 milijuna eura, u ukupnoj nacionalnoj štednji sudjeluju s tek skromnih 1,9 posto. Najnovija analiza HNB-a povodom Svjetskog dana štednje smjestila je BPŽ na 15. mjesto u Hrvatskoj po depozitima, s prosjekom od 17.146 eura po kućanstvu. S druge strane, po zaduženosti stojimo nešto lošije sa 677 milijuna eura ukupnih kredita (14.392 eura po kućanstvu) županija drži 13. mjesto u državi, što potvrđuje dubok financijski jaz između bogatog jadranskog zapada i slavonskog istoka.
POVODOM Svjetskog dana štednje, koji se svake godine obilježava 31. listopada, analizirali smo podatke o primljenim depozitima kućanstava i danim kreditima kućanstvima po županijama koje Hrvatska narodna banka objavljuje na tromjesečnoj razini.
Depoziti većinom koncentrirani na obali i u Zagrebu
Prema zadnjim raspoloživim podatcima za županije na dan 30. lipnja 2026., od ukupno 42,8 milijarde eura depozita kućanstava (transakcijskih, štednih i oročenih) približno 17,4 milijarde eura (40,5 %) koncentrirano je u Jadranskoj Hrvatskoj (sedam primorskih županija, uključujući Ličko-senjsku). Na Grad Zagreb se odnosi približno 12 milijardi eura (28,2 %), dok na Panonsku (pet slavonskih, Sisačko-Moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Karlovačka županija) i Sjevernu Hrvatsku (pet sjevernohrvatskih županija) po približno 6,7 milijarde eura (15,6 %).
Ivan Majstorić // PlusPortal
U BPŽ 807 milijuna eura depozita
Gledano po županijama, nakon Grada Zagreba (s približno trećinom depozita kućanstava) slijede Splitsko-dalmatinska (5,2 milijardi eura ili 12,1 %), Primorsko-goranska (3,8 milijardi eura ili 8,9 %) i Istarska županija (3,2 milijarde ili 7,5 %). Brodsko-posavska je na 15. mjestu s 807 milijuna eura (1,9 %) depozita kućanstava, dok je Požeško-slavonska na 19. mjesto s 418 milijuna eura (1,0 %) ispred Virovitičko-podravske s 400 milijuna i Ličko-senjske županije s 397 milijuna (obje s udjelom od oko 0,9 %).
Kada se usporede depoziti kućanstava svake županije po kućanstvu, na prvo mjesto dolazi Istarska županija s 42.254 eura po kućanstvu. Slijede Dubrovačko-neretvanska s 41.047 eura, Grad Zagreb s 40.240 eura i Primorsko-goranska županija s 34.593 eura. Brodsko-posavska je na 18. mjestu sa 17.146 eura, iza Požeško-slavonske županije sa 17.686 eura. Najmanje imaju Vukovarsko-srijemska (14.377 eura), Virovitičko-podravska (15.227 eura) i Požeško-slavonska županija (16.052 eura). Ovakvo stanje ne iznenađuje s obzirom na razlike u gospodarskoj aktivnosti i prosječnoj plaći. Ipak, treba naglasiti da su ovo uprosječene vrijednosti za potrebe usporedbe između županija, čemu služi i usporedba bruto domaćeg proizvoda po stanovniku među županijama iako su među stanovnicima i oni koji su radno neaktivni. Naime, u Hrvatskoj je zapravo, kako je pisao Lider u lipnju, 2,2 milijarde eura depozita na računima svega 878 vlasnika računa na kojima se nalaze depoziti u iznosima od milijun eura i više, dok je 356,6 milijuna eura bilo na računima čak 1,7 milijuna građana čiji depoziti iznose od 0 do 1.000 eura.
Ivan Majstorić // PlusPortal
Hrvatski investicijski račun (HIR), kao novi oblik ulaganja namijenjen fizičkim osobama koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila tijekom rujna, mogao bi privući između 170 tisuća i 275 tisuća građana te u prvih nekoliko godina prikupiti od 400 do 810 milijuna eura, procjenjuje Ministarstvo financija, piše Poslovni dnevnik. Cilj HIR-a je potaknuti na ulaganje građane koji dosad nisu ulagali ili su to činili vrlo oprezno, a štednju drže u bankovnim depozitima s niskim prinosom. Svaka punoljetna osoba moći će od 1.1.2027. putem HIR-a uložiti do 200 tisuća eura, što se može povećati za dodatnih 50 tisuća eura ako se u prvih pet godina ne povuku sredstva.
Krediti kućanstava gotovo 29 milijardi eura
Istodobno, krediti kućanstvima na dan 30. lipnja 2026. iznosili su 28,7 milijarde eura, od čega je trećina bila koncentrirana u Jadranskoj Hrvatskoj (9,7 milijardi eura ili 33,9 %). U Gradu Zagrebu je 7,6 milijarde eura kredita kućanstava (26,5 %), u Sjevernoj Hrvatskoj 5,7 milijarde eura (19,9 %), dok najmanje u Panonskoj Hrvatskoj 5,6 milijarde eura (19,7 %).
U BPŽ krediti kućanstava 677 milijuna eura
Kada je promatraju samo županije, nakon Grada Zagreba (s približno četvrtinom kredita kućanstava) slijede Splitsko-dalmatinska (3 milijardi eura ili 10,14 %), Zagrebačka (2,6 milijarde eura ili 9,1 %) i Primorsko-goranska (2,1 milijarde eura ili 7,4 %). Brodsko-posavska je na 13. mjestu s 677 milijuna eura (2,4 %) kredita kućanstava, dok je Požeško-slavonska pretposljednja s 317 milijuna eura (1,1 %) ispred Ličko-senjske županije s 240 milijuna (0,8 %).
Usporedbom iznosa ukupnih kredita kućanstava svake županije po kućanstvu, na samom vrhu se ističe Zagrebačka županija s 26.449 eura po kućanstvu. Slijede Grad Zagreb s 25.334 eura, Zadarska s 23.360 eura i Dubrovačko-neretvanska županija s 22.025 eura. Brodsko-posavska je na 15. mjestu sa 14.392 eura, dok je Požeško-slavonske županije na 19. mjestu s 13.445 eura. Najmanje imaju Virovitičko-podravska (13.329 eura) i Vukovarsko-srijemska (13.182 eura).
Bogati zapad i siromašni istok
Zaključno, iako je logično zaključiti da su krediti veći ondje gdje su i krediti veći, razlike između depozita i kredita pokazuju drugačiju sliku. Dovoljno je uočiti da je u Istarskoj županiji razlika između depozita i kredita po kućanstvu 21.577 eura, dok je u Vukovarskoj županiji tek 1.195 eura. Prema tome, na krajnjem zapadu zemlje doista je potpuno drugačije financijsko stanje kućanstava nego na krajnjem istoku.
