Mikro, mali i srednji poduzetnici okosnica su gospodarstva s udjelom od 99,7 % svih poduzetnika, zbog čega i skrećemo pozornost na njihovu ulogu. Brodsko-posavska županija ima ih daleko manje no ostatak Hrvatske, ali prema posljednjih podatcima - bilježe ogroman rast i skok u broju zaposlenih.
POVODOM Međunarodnog dana mikro, malih i srednjih poduzeća koji svake godine obilježavamo 27. lipnja s ciljem isticanja njihove važnost za gospodarstvo, zapošljavanje i investicije, analizirali smo najnovije podatke Financijske agencije (FINA-e) o poduzetnicima u Hrvatskoj.
Naime, 166.052 poduzetnika u Hrvatskoj, koliko ih je obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija), u 2025. godini je imalo 1.078.579 zaposlenih ili približno 65 % od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Riječ je o porastu broja poduzetnika od 2,4 % u odnosu na 2024. godinu odnosno porastu broja zaposlenih kod poduzetnika od 3,2 % u odnosu na prethodnu godinu usprkos svim izazovima koji ih pogađaju (nedostatak radne snage, rastuća inflacija, stalne porezne izmjene, geopolitičke nestabilnosti itd.).
Dominiraju mikropoduzetnici
Najviše je među njima mikropoduzetnika (148.703 ili 89,6%). Slijede mali (14.976 ili 9%), srednji (1.954 ili 1,2%) te veliki poduzetnici (419 ili 0,3%). Dakle, upravo su mikro, mali i srednji poduzetnici okosnica gospodarstva s udjelom od 99,7 % svih poduzetnika, zbog čega i skrećemo pozornost na njihovu ulogu.
Kod njih je u Hrvatskoj u 2024. godine bilo zaposleno 71,8 % od svih zaposlenih kod poduzetnika (FINA bi idućih dana trebala objaviti lanjske podatke) te, kako prenosi portal Moj novac, stvaraju približno 60 % ukupne dodane vrijednosti hrvatskog gospodarstva.
Prema kriterijima Europske unije:
- mikropoduzeća zapošljavaju manje od 10 radnika te ostvaruju godišnji promet ili ukupnu aktivu do 2 milijuna eura
- mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenih i promet ili ukupnu aktivu do 10 milijuna eura
- srednja poduzeća zapošljavaju manje od 250 radnika, te ostvaruju godišnji promet do 50 milijuna eura ili ukupnu aktivu do 43 milijuna eura.
Izvor: mojnovac.hr
PSŽ bilježi relativno najveći porast broja poduzetnika
U Brodsko-posavskoj županiji mikro, mali i srednji poduzetnici također čine 99,7 % svih poduzetnika na području županije (podatak za 2024.). Njihov broj se u 2025. godine u odnosu na prethodnu godinu povećao za 5,5 % (s 2.728 na 2.879), što je relativno najviše od svih županije, izuzev susjedne Požeško-slavonske koja ima porast od 5,6 % (s 1.126 na 1.189). Slijede Zadarska (4,4 %), Vukovarsko-srijemska (3,8 %) i Krapinsko-zagorska županija (3,3 %).
BPŽ ima uvjerljivo najveći porast broja zaposlenih kod poduzetnika
Fotomonografija Volim Brod
Broj zaposlenih kod poduzetnika u Brodsko-posavskoj županiji u 2025. u odnosu na 2024. godinu rastao je uvjerljivo najviše od svih županija (16,5 %; s 21.786 na 25.384). Iduće po redu su Ličko-senjska s porastom od 10,3 %, Dubrovačko-neretvanska s 5,5 % i Zadarska županija s 4,7 %.
U Požeško-slavonskoj je zabilježen rast od 3,3 %. O razmjeru rasta broja zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji najbolje govori podatak da je broj zaposlenih kod poduzetnika u svim županijama rastao prosječno tek 3,7 %, što potvrđuje da se poduzetništvo u Brodsko-posavskoj županiji sve brže razvija.
Iz FINA-e su nam odgovorili da FINA prikuplja i obrađuje podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te ih prezentira u obliku tablica i analiza, no da nemaju uvid u uzroke promjena u podatcima. Stoga ćemo u budućim tekstovima tražiti odgovor na pitanje o uzrocima ovako velikoga rasta zaposlenih kod poduzetnika u našoj županiji.
Fotomonografija Volim Brod
Ipak, kada promotrimo broj poduzetnika na 1.000 stanovnika, najveća koncentracija poduzetnika je u Gradu Zagrebu (70), Istarskoj (66) i Primorsko-goranskoj županiji (50).
Požeško-slavonska županija posljednja je od svih županija s 20 poduzetnika na 1.000 stanovnika, dok je Brodsko-posavska 16. s 23 poduzetnika na 1.000 stanovnika.
Prosjek svih županija je 34 poduzetnika na 1.000 stanovnika, što govori da se poduzetništvom ipak bave rijetki te da je ono izrazito slabo zastupljeno u promatrane dvije slavonske županije u usporedbi s većinom ostalih županija.
