VIŠE nego ostalih tjedana u godini, ovog smo obratili pozornost na žene. Doduše, okrećući se za njima na ulici, muškarci često misle da im takvom pozornošću poklanjaju dovoljno značaja, no današnjim se danom društvo bori upravo protiv toga - svođenja žene na objekt ugodan oku ili biće čije je djelovanje, a posebice ono misaono, ograničeno. Mnoge samouvjerene i odlučne žene smatraju kako je sve za što smo se trebale izboriti već izboreno te da sada svaka od nas samo mora primijeniti to u što vjeruje kako bi njezin individualni svijet, ali i kolektiv u kojem se kreće, živi i radi, prestao biti isključivo muški.

Brođanke za to odavno imaju posebnu motivaciju - sugrađanku Ivanu Brlić Mažuranić koja nije pristala na  opis sebe kao „preopsežnog uma za žensko tijelo". 'Moderna' Ivana za Brođanke može biti i Ines Jozić, prošlogodišnja pobjednica hrvatskog dijela međunarodne utrke 'Wings for life' koja pokazuje kako stigne sve - odraditi noćnu smjenu kao medicinska sestra na brodskoj Pedijatriji, otrčati pedeset kilometara u Zadru i stići natrag na 12-satnu dnevnu smjenu. Ipak, društvo se mora nastaviti mijenjati i još je uvijek prerano da se to prestane naglašavati.

Nažalost, baš u ovom tjednu, objavljena je vijest kako Marina Opačak Bilić, jedno od prepoznatljivijih lica u posljednje vrijeme na lokalnoj političkoj sceni, svoj mandat u Županijskoj skupštini stavlja u mirovanje jer smatra kako i drugi ljudi trebaju dobiti priliku dati svoj doprinos. Tu im je priliku trebao pružiti netko od njezinih kolega jer se njezinim odlaskom dodatno smanjuje broj skupštinarki kojih ionako nedostaje, a na njezino mjesto opet dolazi - muškarac. Nasreću, Opačak Bilić ne misli se povući iz politike pa čak i sjednicama Skupštine planira nazočiti kao građanka.

U politiku dolazi i jedno novo lice. Brođanka Ivana Čabaj, odnedavno je na čelu hrvatskih Demokršćana u Slavonskom Brodu. Svojom je pojavom Čabaj svakako osvježila sivilo ovdašnje političke scene, a hoće li to učiniti i svojim idejama - pokazat će vrijeme. No, prilikom razgovora za SBplus, jasno je poručila kako je ona žena koja se - usudi. Očekujemo, stoga, da ćemo o njezinom djelovanju itekako imati što pisati.

Jedna saborska zastupnica koja redovito pruža materijal za pisanje, ali gotovo isključivo pozitivan je i Brođanka Ljubica Maksimčuk. Kao predsjednica županijske Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski", ovaj je tjedan u svom gradu organizirala predavanje doktorice Blaženke Miškić, naslova „To nisam ja - to je moja štitnjača", progovorivši tako o bolestima i stanjima zbog kojih se često žene stigmatizira kao neurotične, lude, živčane i neuravnotežene.

Humanitarnim, a ne političkim vodama, krenula je i 27-godišnja Brođanka Matea Vrhovac koja je sa samo nekoliko rečenica objavljenih na društvenim mrežama, uspjela na noge dignuti čitav grad. Uz Kristijana Rašića koji je to učinio za dečke, Matea je svoje sugrađanke pozvala neka zajedno pomognu maturanticama slabijeg imovinskog stanja. Da zablistaju u svojoj posebnoj večeri koja će obilježiti njihovo srednjoškolsko obrazovanje, pomoći će im slavonskobrodski frizeri, vizažisti, manikerke te sve djevojke koje odluče darovati svečane haljine.

Neke od tih koje će svoje znanje i zanat iskoristiti kako bi pomogle druge su i današnje obrtnice koje su pohađale Obrtničku školu u Slavonskom Brodu. Na ovotjednom okruglom stolu koji se bavio životom obrtnika od školskih klupa do sigurne budućnosti, ravnateljica Anita Holub naglasila je koliko joj znači uspjeh njezinih učenica koje, polako, ali sigurno, shvaćaju da posao mogu obavljati jednako kao i drugi 'majstori', odnosno, ljudi koji za kruh zarađuju vlastitim rukama i nakon samozapošljavanja. Ipak, nesrazmjer je i dalje prevelik. Od 2150 obrta na području Brodsko-posavske županije, njih tek 755 ima vlasnice, a ne vlasnike.

No, ako je netko pomislio kako je i u današnjem društvu teško biti žena, nije otišao korak dalje pa promislio kako je to biti Brođanka-Romkinja. Informativno-pravni centar javnom je tribinom  naslova „Prepoznavanje trgovanja ljudima i seksualnog iskorištavanja te drugih oblika nasilja s naglaskom na žene i djecu" istaknuo kako su upravo te žene zapele u patrijarhalnom društvu, ograničene tradicionalnim načinom života, u nepovoljnim uvjetima, neobrazovane, iskorištavane i izolirane. Možda se barem jedna osoba sjeti toga, prije no što ih unaprijed osudi za njihovo ponašanje ili način ophođenja s drugima.

Ovaj su tjedan, baš kako bi to trebalo biti kao i svaki drugi u godini, žene bile u fokusu, no ovaj poseban Dan, prilika je da to posebno naglasimo. Možda je najbolje osvrnuti se oko sebe i čestitati ženama u svom okruženju, ženama koje nas inspiriraju. U našem su slučaju to novinarke - one kojima se puno lakše nego muškim kolegama govori, sugerira i savjetuje kako da rade svoj posao, što da izostave, o čemu da ne pišu, one koje se tek naoko puno lakše zastraši jer su tjelesno krhkije, one kojima je jednostavnije prijetiti, onima koje se puno češće naziva 'novinarčićima', onima koje svoju obitelj ostavljaju kako bi u svom poslu bile prve i najbolje. Mnogo je takvih profesija, poslova koji su „za muške", poslova koje bolje i spretnije obavljaju oni koji, uz sve, 'ne moraju' još i kuhati, prati, čistiti. Ovo je Dan upravo takvih žena - koje uspijevaju i mogu sve to što mogu i muškarci. Dan je žena koje mlađim generacijama pokazuju kako je odustajanje za slabe (a ne za - kako se to u muškom svijetu kaže - pičkice).

Što su žene s Balkana poručile mlađoj verziji sebe, moguće je pogledati u priloženom videu.