„MOTIV mi je da se kroz davanje umnoži osjećaj zadovoljstva življenja. Možda je to naivno, ali mislim da se to mora dogoditi”, kaže Višnja Kljajić, idejna začetnica projekta Eko naselja u Prozorju kod Dugog Sela koji će zajedno s facilitatorom cijelog procesa Nenadom Maljkovićem iz udruge Hrvatska permakultura, prvi put javno predstaviti u utorak, 6. lipnja, u Vatrogasnom domu Prozorje s početkom u 19 sati. - piše Marina Kelava za H-Alter čiji članak u nastavku prenosimo.

„Inspiraciju sam pronašla i u svojoj majci koja je bila medicinska sestra u Slavoniji, vrlo vesela i aktivna u zajednici, uvijek je pomagala susjedima i od nje sam naučila važnost zajednice. Meni ne daje osjećaj sigurnosti novac u banci, nego osjećaj da imam zajednicu na koju se mogu osloniti.”

Ideju zajedničkog i zadružnog stanovanja na području grada Dugog Sela u život provode udruga Hrvatska permakultura i Zemljana grupa d.o.o. Sesvete.

U prosincu prošle godine iz inicijative su pozvali permakulturne dizajnere i arhitekte, te krajobrazne arhitekte i ostale zainteresirane građane na uključivanje u proces dizajniranja idejnih rješenja. Okupila se grupa od 20-ak osoba zainteresiranih koji su posjetili lokaciju koja se sastoji od dvije cjeline, istočne – primarno stambene namjene, i zapadne – stambene i turističke namjene. Oni su potom razradili koncept koji će biti predstavljen u utorak.

„Bit je da građani sudjeluju u projektiranju i izgradnji naselja prema etici i načelima permakulture, pri čemu osim o zadovoljavanju osobnih i obiteljskih potreba, vode računa i o ispunjenju zajedničkih, društvenih i ekoloških potreba”, kaže Kljajić.

Iako je sama po zanimanju arhitektica, Kljajić naglašava kako je upravo bit da se dizajniranje i izvedba naselja ne prepušta isključivo „stručnjacima”, projektantskim i građevinskim firmama kojima je interes kratkoročna maksimizacija profita već su sami budući stanari aktivni sudionici procesa.

Namjera je inicijatora da ovo eko naselje ispuni sve uvjete koje čine jedno ekoselo, kako ih definira Globalna mreža ekosela, a to su kao namjernu zajednicu koja je svjesno oblikovana participativnim procesima koji uzimaju u obzir sve četiri dimenzije regeneraciju, društvenu, kulturnu, ekološku i ekonomsku. Uz to, ona je u lokalnom vlasništvu, te obnavlja društveno okruženje i prirodni okoliš.

Kao primjer iz Europe koji ih inspirira iz inicijative ističe nizozemsko naselje LiberTerra u prirodnom rezervatu Geestmerambacht kod Koedijka, gdje je 2020. počela gradnja stambene zajednice posvećene održivom stanovanju i životu. Na lokaciji ukupne površine 10.000 m2, od čega je 4.400 m2 izgrađeno, nalazi se deset manjih pokretnih kuća, površine od 23 do 62 metra kvadratna, proizvedenih uglavnom od recikliranih i prirodnih materijala, djelomično ili potpuno izvan mreže.

Namjerne zajednice postoje i u drugim europskim zemljama, Danskoj, Belgiji, Engleskoj, SAD-u,…

„Inspiraciju sam pronašla i u svojoj majci koja je bila medicinska sestra u Slavoniji, vrlo vesela i aktivna u zajednici, uvijek je pomagala susjedima i od nje sam naučila važnost zajednice. Meni ne daje osjećaj sigurnosti novac u banci, nego osjećaj da imam zajednicu na koju se mogu osloniti”, kaže.

Igrom slučaja, umjesto plaće za arhitektonski posao dobila je zemljište u Dugom Selu koje je danas dio projekta. Ostatak zemljišta koje su uključili u razradu ideje, pripada također ljudima koji su zainteresirani podržati jednu takvu ideju. Cijelo je zemljište građevinsko pa nema prepreke gradnji objekata.

No, hoće li se na kraju izrealizirati ideja koju će prezentirati utorak, s više takozvanih „tiny houses” (sićušnih kuća) ili će ideja otići u drugom smjeru, prema nekim drugim prijedlozima, ovisi o ljudima koji će na kraju željeti biti dio projekta.

Zajednički prostori bi svakako trebali biti prioritet, privatni prostori bi trebali biti minimizirani, a zajednički maksimalizirani.

„Ljudi su ipak sve više svjesni da kvadratura kuće ne nosi sreću u životu”, kaže Kljajić.

Ono što bi se moglo realizirati u sklopu Eko naselja su i razni projekti za širu zajednicu kao što su coworking space, društveno poduzetništvo, projekti zelene tranzicije i tu bi interes mogao pronaći i Grad Dugo Selo, čiji će gradonačelnik Nenad Panian sa suradnicima sudjelovati na prezentaciji projekta.

„Trebali bi naći interesa s Gradom da se osnuje zaklada ili zadruga koja bi omogućila neki oblik zajedničkog vlasništva, privatno vlasništvo nije imperativ”, kaže Kljajić.

Po uzoru na Liberterru gdje se „tokovi otpada“ kao što su siva, crna voda i kišnica te organski otpad ponovno koriste za zatvaranje ciklusa, a vrt proizvodi većinu hrane za stanovnike svih oblika života, prema interesima sudionika primjenjivala bi se rješenja u smjeru „zero-waste” naselja.

Dok je jedna krajnost da se zadužimo do smrti za stan u zgradi u kojeg nikog ne poznajemo, druga je krajnost stvarati namjernu zajednicu što je teško jer zahtijeva puno komunikacije, kompromisa, dogovora,…

„No, što ako uspijemo?”, zaključuje Kljajić.

Izvorni članak o ovoj zanimljivoj temi nalazi se OVDJE.