SLAVONSKI BROD - Nastavnicima je 2023. godine omogućeno da rade i nakon 65. godine života, a najdulje do 67. godine, ali to je kratkoročno rješenje za problem posebno uočljiv posljednjih godina o kojemu se malo priča - manjak nastavnika STEM predmeta. Niske kvote, težina samog studija i bolje poslovne prilike studente su obeshrabrili od upisivanja ‘nastavničkih odjela’ STEM područja.

Postoji definitivno manjak nastavnika, a to je vjerojatno izraženije u školama koje izvode nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Jednako tako imamo ogroman problem s nastavnicima u STEM području u svim ostalim školama - rekao je Radovan Fuchs 2023. godine. Portal srednja.hr je kasnije, u svibnju 2024. godine pitao Ministarstvo o broju nastavnika iznad 65 godina - nadajući se dobrim rezultatima novog Zakona - no, odgovor Ministarstva je bio: nula. Prema novijim podacima Ministarstva i Centraliziranom obračunu plaća - do studenog 2024. zaposleno je samo 25-ero nastavnika u Republici Hrvatskoj preko 66 godina u osnovnim i srednjim školama - piše srednja.hr

O problemu smo razgovarali s ravnateljem Srednje škole Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu (poznatije kao 'Poljoprivredna'). Ravnatelj Ivica Opačak odgovorio je kako se nepopunjavanje upisne kvote u nastavničkim STEM odražava i na to da je nastavnika sve manje. Rekao je kako uvijek imaju opciju javiti se umirovljenim nastavnicima ako im se nitko ne javi na natječaj. No, to smatra kratkotrajnim rješenjem. Jedinim izlazom smatra dopuštenje da, primjerice, fiziku može predavati i netko tko je specijalist/stručnjak u tom području, ali ne i nastavnik.

Stipendije rezervirane za buduće nastavnike STEM područja, dobre su, smatra Opačak, ali i tu ima prostora za poboljšanje.

- Naravno da su stipendije dobra stvar, ali iznos stipendije mora biti daleko veći. U suprotnom, to neće u budućnosti dovesti do pozitivne povratne informacija o broju učenika u STEM područjima nastavničkog smjera. Ako je stipendija stvarno mala, onda taj iznos ne predstavlja opreku prema zapošljavanju u drugim granama područja - gdje je plaća kasnije ponekad dupla i veća! - rekao je ravnatelj Opačak.

Pretvaranje nastavničkih radnih mjesta u sigurnija radna mjesta naš sugovornik također smatra dobrim putem za privlačenje radne snage.

- S obzirom na to da je broj djece iz godine u godinu manji to se odmah odražava i na broj učenika u nadolazećim generacijama. Nastavnici moraju definitivno imati stalno zaposlenje i riješeno stambeno pitanje - tu se moraju uključiti sve grane uprave i samouprave ako se efektivno i dugoročno želi riješiti problem. - komentirao je ravnatelj na pitanje kako se još, osim stipendijama, može riješiti problem manjka nastavnika STEM područja.

Sigurnost je sigurno jedna od opcija kada mlade osobe razmišljaju o nastavku svojeg obrazovanja, primjerice, kao nastavnik, često se može pretpostaviti da je početni radni vijek prožet zamjenama, čekanjem na stalni posao i mukotrpnim intervjuima - dok druga područja iste diplome nude dobre, ugodne i smislene benefite. Tako nam vrsni 'jezičari’ odlaze u prevođenje, a STEM stručnjaci u statistiku ili primijenjenu fiziku, matematiku. Kvocijent zadovoljstva u nastavničkom poslu se treba popraviti, kao i smanjenje financijskih razlika s oprečnim poslovima iste diplome.

U osnovnim školama je situacija slična, no one su i lokacijski uvjetovane - rekao je ravnatelj Osnovne škole Sibinjskih žrtava Josip Šišmanović.

- Mi možemo biti zahvalni, jer mi trenutno ta područja imamo popunjena stručno. No, uočili smo probleme i naznake manjka nastavnika STEM područja - pogotovo kad su natječaji raspisani zbog bolovanja. Naravno da bismo, u slučaju nedostatka kadra, posegnuli prema nastavnicima koji su prešli 65. godinu života. Mislim da mi kao društvo griješimo i ljudi još uvijek imaju podvojena mišljenja oko krajnje dobi rada. Smatram da, ako postoji kadar mladih, dobro je da nastave, ali ako ne postoji, bila bi društvena ludost ne iskoristiti ljude koji imaju volju i želju. Mislim da je to dobra stvar. - izjavio je Šišmanović, ravnatelj poznat po hrabrosti kada je u pitanju uvođenje drugačijih procesa nastave.

Kao još jedan od problema naveo je male škole koje 'trpe' zbog nedostatne veličine. Naime, neka rješenja koja će riješiti probleme u zagrebačkim školama, neće donijeti promjene u školama koje se nalaze u ruralnim dijelovima gdje se nastavnici ne mogu spojiti sa svojom radnom sredinom, nego radno (ali i slobodno) vrijeme provode jureći od mjesta do mjesta.

- To je jedan od glavnih problema koji se moraju riješiti, ako se cjelokupna slika 'poziva' nastavnika želi poboljšati. - dodao je Šišmanović.

Na prvom roku prošle godine u Zagrebu nastavnički smjer Fizike upisala je samo jedna osoba - na kvotu od 22 mjesta. Na Matematici je od 72 mjesta popunjeno samo 39. Ta zanimanja (u nastavničkom usmjerenju) naprosto više nisu tako atraktivna.

- Ako želimo kvalitetniju budućnost, moramo imati kvalitetnije obrazovanje, ako želimo kvalitetnije obrazovanje, moramo u njega privući ambiciozne i hrabre mlade, pametne ljude. Trebamo najbolje od najboljih - moramo im to pokazati, iako novac ne rješava sve probleme svijeta, moramo pokazati inicijativu mladom čovjeku - zaključio je motivirajuće ravnatelj Šišmanović.

Rezultati ovog malog istraživanja PlusPortala slični su nacionalnim zaključcima. Škole kao kratkoročno rješenje vide nastavnike nakon 65. godine kao pomoćnu radnu snagu, ali to nije odgovor na problem. Stariji nastavnici pružaju benefite iskustva, mudrosti i prakse koje mladi nemaju, niti mogu imati u njihovoj dobi, ali na mladima ostaje svijet. Tako produljenje dozvoljene dobi rada nastavnika školama pruža smanjenje pritiska, ali se samo dugoročnim i kontinuiranim dobrim koracima ulaganja u mlade i perspektivne građane, taj pritisak može ukloniti u cijelosti.