SLAVONSKI BROD - Dovoljna je šetnja Korzom i Širokom ulicom da se uvjerite da su i u ovdje banke, unazad 20-ak godina, „nikle kao gljive poslije kiše“. Njih 15-ak, od onih u poslovnom smislu najvećih do najmanjih, i na ovome se dijelu tržišta bori za svoj „dio kolača“, koji „filuju“ Brođani i stanovnici okolnih mjesta svojim kreditima, štednjama i plaćanjima.

No ovaj prizor s velikim brojem banaka može zavarati. Naime, tendencija je upravo suprotna - broj poslovnica u Hrvatskoj se smanjuje. U proteklih 10 godina zatvoreno ih je oko 300, pa je sada u Hrvatskoj manje od 900 poslovnica.

Razlog tome nije pad prometa, ako bi to itko i pomislio, nego tehnološki napredak i ubrzavanje poslovanja. Pojava online bankarstva i bankomata, kojih je i u Slavonskom Brodu posvuda, a mobitele imaju svi, smanjila je potrebu za objektima i fizičkim posjetama građana.

- Banka ima sjajnu aplikaciju i sve obavljam preko nje, plaćam i režije i rate kredita - kazala je mlađa klijentica Erste Banke A. B., koja se u poslovnici u Širokoj ulici pojavljuje izrazito rijetko.

Da uporaba online bankarstva nije praksa samo mlađih generacija, svjedoči Josip Matić, klijent Privredne banke Zagreb.

- Uglavnom fizički ne dolazim ovdje (poslovnica PBZ-a na Trgu pobjede, op. a.). Preko interneta platim račune, što mi je najvažnije i najjednostavnije. U poslovnici zna biti velika gužva i dugo se čeka, a to sada mogu izbjeći. Supruga koristi i mobilnu aplikaciju, dok ja „vjerujem“ samo računalu. U godinama smo, ali smo se s tehnologijom uspjeli snaći. Za online plaćanje manja je i provizija.

Napredak tehnologije olakšava i ubrzava posao, na obostrano zadovoljstvo i banaka i klijenata, jedino će nezadovoljni biti radnici koje je, da parafraziramo Thomasa Morea, „pojeo internet“. Cijenu napretka platili su djelatnici banaka, njih 3400, koji su po zatvaranju poslovnica postali višak. Hrvatska udruga banaka predviđa da će poslovnice banaka u budućnosti potpuno „izumrijeti“, ustupajući mjesto digitalnom poslovanju. 

Ipak, to će biti malo duži proces, a uposlenici banaka mogu odahnuti i jer još uvijek ima građana koji posluju „na stari način“.

- Obveze prema banci plaćam ovdje, a režije u Gradskoj blagajni. Blizu su mi, to mi je navika i osoblje je jako ljubazno - objasnila je Zorica Lipovac, starija klijentica koju smo zatekli ispred Zagrebačke banke na Korzu, koju redovito posjećuje.

Ljubazno osoblje i blizinu objekta i naša dva prethodna sugovornika navela su kao presudna u davnoj odluci s kojom će bankom poslovati. Tim su bankama ostali vjerni sve do danas.

- Tekući račun u PBZ-u prvi put sam otvorio sredinom 80-ih. Jako sam zadovoljan njihovim uslugama svih ovih godina. Na primjer, prije dvije godine kupovao sam automobil u Osijeku i u PBZ-ovoj sam poslovnici „riješio“ pozajmicu za tri minute. Imao sam ponuda da prijeđem u drugu banku, ali nisam imao razloga da to učinim - kazao je Josip Matić, a naša sugovornica A. B. pokazala koliko je „ljudski faktor“ u poslovanju važan.

- Nisam baš zadovoljna što je procedura za podizanje kredita u mojoj banci složena. Ipak, banku nisam mijenjala jer su ovdje svi ljubazni i sve ih poznajem.

Čini se da je bitka banaka za klijente nemilosrdna, a brojke uglavnom „zacementirane“. Sve banke utrkuju se raznim pokušajima da poslovanje klijentima olakšaju i ubrzaju, a sebi povećaju dobit. U odabiru banke, kod klijenata, osim samog ugleda banke (čitaj: veličine i reklame), prevagnuti mogu čimbenici kao što su blizina objekta ili odnos djelatnika prema strankama. Znaju to banke, dakako, vrlo dobro.  

Kako podatke za Slavonski Brod nemamo, jer ih banke uglavnom nerado daju, pretpostavit ćemo da je situacija, barem ugrubo, preslika one na državnoj razini, a ona kaže da Hrvati najviše vjeruju Zagrebačkoj banci (27 % tržišta), Privrednoj banci Zagreb (20,5 %) i Erste Banci (15,9 %), dok sve ostale uzimaju, pojedinačno, ispod 10 % „kolača“.