SLAVONSKI BROD - U skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/1187, moderni kotlovi na biomasu donose visoke razine učinkovitosti, slične kondenzacijskim plinskim kotlovima. Ovi kotlovi koriste različite vrste goriva poput cjepanica, sječke i peleta, a njihova optimizacija za određenu vrstu goriva ključna je za postizanje učinkovitog izgaranja.

Proces izgaranja biomase prolazi kroz četiri faze, od zagrijavanja i sušenja do izgaranja plinova. Važan je parametar sadržaj vlage biomase, jer pretjerana vlaga može rezultirati nepotpunim rasplinjavanjem, stvaranjem crnog dima i taloženjem katrana. Za postizanje visoke učinkovitosti, potrebno je osigurati potpuno izgaranje kako bi se biomasa koristila kao okolišno prihvatljivo gorivo, izbjegavajući, pritom, stvaranje štetnih tvari (neizgorenih plinova i čestica čađi).

Kvalitetno izgaranje zahtijeva određene uvjete, uključujući pravilan omjer biomase i kisika, distribuciju zraka te odgovarajuću konstrukciju komore izgaranja. Također, zatvoreni štednjaci i kotlovi zahtijevaju kanale za odvođenje dimnih plinova kako bi se izbjeglo taloženje katrana. Bilo koji postojeći dimnjak mora biti obložen kako bi se izbjegla oštećenja cigli te slijevanje kondenzata u sustav izgaranja što može dovesti do požara. Oblaganje postojećeg dimnjaka može biti obavljeno umetanjem cijevi od nehrđajućeg čelika, upotrebom otpornih betonskih kanalica ili dodavanjem glinenih kanalica. Dakako, ugradnjom sustava za automatsko čišćenje dimnih plinova moguće je postići značajno smanjenje broja kvarova i popravaka kotlova te produljiti intervale čišćenja s tjedne na polugodišnju bazu.

U kontekstu odgovornosti distributera, prema Delegiranoj uredbi Europske komisije iz travnja 2015. godine o dopuni Direktive 2010/30 Europskog parlamenta i Vijeća, propisuje se označavanje kotlova na kruta goriva i pridržavanje tehničkih standarda. Distributeri se obvezuju osigurati informacije o energetskoj učinkovitosti, razredu, toplinskoj snazi te provoditi reklame ili tehničke promotivne materijale za određeni model kotla na kruta goriva u skladu s odredbama Direktive EK. U postupku verifikacije za tržišni nadzor, nadležna tijela ispituju samo jednu jedinicu modela, a on se smatra usklađenim ako zadovoljava određene kriterije, uključujući indeks energetske učinkovitosti, pri čemu taj postupak osigurava sukladnost s propisima i kvalitetu kotlova na kruta goriva. Distributeri su obvezni navoditi važne informacije u informacijskom listu za kotao na kruto gorivo, a koje se navode sljedećim redoslijedom u brošuru proizvoda ili druge tiskane materijale koji se isporučuju uz proizvod:

Za zaključiti je da su redovito održavanje te vanjski i unutarnji pregledi kotlova, uz poštivanje propisanih normi (održavanje prostora za pepeo praznim, podmazivanje ležajeva ventilatora za dovod zraka i ručno čišćenje prolaza dimnih plinova), ključni za sigurno i učinkovito korištenje kotlova na biomasu.

Detaljne informacije o Direktivi Europske komisije moguće je pronaći na poveznici, kao i o aktualnom Akcijskom planu poboljšanja kvalitete zraka za grad Slavonski Brod ovdje.

Moderni kotlovi na biomasu postižu stupnjeve djelovanja usporedive s modernim kondenzacijskim plinskim kotlovima. Kotlovi na biomasu mogu biti kategorizirani prema vrsti goriva koje koriste (npr. cjepanice, sječka, peleti). Optimizirani su za pojedinu vrstu goriva te u slučaju upotrebe nekog drugog goriva izgaranje istog bit će neučinkovito.

Osnovni je princip rada svih kotlova na biomasu podjednak. Proces izgaranja biomase može se podijeliti u četiri faze:

• Faza 1. Zagrijavanje i sušenje (< 150 ºC);
• Faza 2. Piroliza (150-500 ºC);
• Faza 3. Plinifikacija (500-800 ºC);
• Faza 4. Izgaranje plinova (800-1600 ºC).

Zapaljenje biomase uobičajeno započinje zagrijavanjem i sušenjem biomase na rešetci električnim grijačima ili vrućim zrakom tako dugo dok se ne postigne temperatura zapaljenja (cca. 400 °C). Najveći dio energije biomase oslobađa se u četvrtoj fazi, tijekom koje dolazi do izgaranje plinova koji su nastali u trećoj fazi.

Sadržaj vlage biomase je važan parametar. Pretjerana voda sadržana u gorivu može dovesti do nepotpunog rasplinjavanja što posljedično dovodi do crnog dima i taloženja katrana. Taloženje katrana na izmjenjivačkim površinama i komori izgaranja može biti izbjegnuto dostatno visokom radnom temperaturom. Učinkovito i potpuno izgaranje je nužno kako bi se biomasa koristila kao okolišno prihvatljivo gorivo. U cilju ostvarivanja visoke učinkovitosti izgaranje mora biti potpuno. Time se izbjegava stvaranje štetnih tvari za okoliš, kao što su neizgoreni plinovi te čestice čađe.

Osnovni uvjeti za osiguravanje kvalitetnog izgaranja su:

1. Odgovarajuća smjesa biomase i kisika (zraka za izgaranje) u kontroliranom omjeru koji odgovara iznosu lambde od 1,4. To znači da je potrebno 1,4 puta više zraka za izgaranje nego što je teoretski potrebno kako bi se osiguralo potpuno izgaranje;
2. Odgovarajuća distribucija primarnog i sekundarnog zraka na način da se regulira tlak zraka i pozicija mlaznica za dovod zrak;
3. Odgovarajuća konstrukcija komore izgaranja gdje se biomasa suši, zagrijava, izgara te u konačnici pretvara u pepeo prije nego što s rešetke propadne u sustav za prikupljanje pepela. Oko 75-80% energije biomase je dobiveno izgaranjem volatila u komori izgaranja, dok preostalih 20-25% izgaranjem na rešetci.

Zatvoreni štednjaci i kotlovi na biomasu zahtijevaju kanale za odvođenje dimnih plinova zbog veće koncentracije i većeg udjela vlage u ispušnom sustavu, što posljedično može dovesti do taloženja katrana. Bilo koji postojeći dimnjak mora biti obložen kako bi se izbjegla oštećenja cigli te slijevanje kondenzata u sustav izgaranja što može dovesti do požara. Oblaganje postojećeg dimnjaka može biti obavljeno umetanjem cijevi od nehrđajućeg čelika, upotrebom otpornih betonskih kanalica ili dodavanjem glinenih kanalica. Nacionalni propisi vezani uz zgradarstvo zahtijevaju i propisuju minimalne uvjete za sustav odvođenja dimnih plinova. Ugradnjom sustava za automatsko čišćenje dimnih plinova moguće je postići značajno smanjenje broja kvarova i popravaka kotlova te produljiti intervale čišćenja s tjedne na polugodišnju bazu.

NAPOMENA: Jednom godišnje potrebno je provesti detaljan vanjski i unutarnji pregled kotla od strane ovlaštenog osoblja. Korisnik bi trebao provoditi redovite vizualne pregleda kotla, prostor za pepeo održavati praznim, podmazivati ležajeve ventilatora za dovod zraka te ručno čistiti prolaze dimnih plinova.

ODGOVORNOSTI DISTRIBUTERA

Sukladno odredbama članka 4. točke 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1187, od 27. travnja 2015.g. (posljednja izmjena 07. ožujka 2017.g.) o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kotlova na kruta goriva i paketa koji se sastoje od kotlova na kruta goriva, dodatnih grijača,
regulatora temperature i solarnih uređaja; (poveznica: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02015R1187-20170307&qid=1702317581043) (dalje u tekstu: „Direktiva EK“), distributeri kotlova na kruta goriva trebaju osigurati sljedeće:

1. svaki kotao na kruta goriva, na prodajnom mjestu, na prednjoj vanjskoj strani ima oznaku dobavljača u skladu s člankom 3. stavkom 1. ili člankom 3. stavkom 2. Direktive EK, na takav način da je ista jasno vidljiva;
2. kotlovi na kruta goriva koji se nude na prodaju, najam ili kupnju uz obročnu otplatu cijene, u slučajevima u kojima se ne može očekivati da krajnji korisnik vidjeti izloženi proizvod, plasiraju se na tržište zajedno s informacijama dobavljača u skladu s točkom 1. Priloga VI. Direktive EK, osim kad se ovi uređaji nude putem interneta u kojem se slučaju primjenjuju odredbe Priloga VII. Direktive EK. Informacije u informacijskom listu za kotao na kruto gorivo navode se sljedećim redoslijedom i uvrštavaju se u brošuru proizvoda ili druge tiskane materijale koji se isporučuju uz proizvod:

1. naziv ili zaštitni znak dobavljača;
2. dobavljačeva identifikacijska oznaka modela;
3. razred energetske učinkovitosti modela, utvrđen u skladu s Prilogom II.;
4. nazivna toplinska snaga u kW zaokružena na najbliži cijeli broj;
5. indeks energetske učinkovitosti zaokružen na najbliži cijeli broj i izračunan u skladu s Prilogom IX. Direktive EK;
6. sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora u %, zaokružena na najbliži cijeli broj i izračunata u skladu s Prilogom VIII.;
7. bilo koje specifične mjere predostrožnosti koje je potrebno poduzeti kod montaže, instalacije ili održavanja kotla na kruto gorivo;
8. za kogeneracijske kotlove na kruta goriva električna učinkovitost u %, zaokružena na najbliži cijeli broj;

3. bilo koja reklama za određeni model kotla na kruta goriva, a koja sadrži informacije u vezi s energijom ili cijenom, uključuje i napomenu o razredu energetske učinkovitosti za taj model;
4. bilo koji tehnički promotivni materijal koji se odnosi na određeni model kotla na kruta goriva u kojem se opisuju njegovi specifični tehnički parametri uključuje i napomenu o razredu energetske učinkovitosti za taj model.

NAPOMENA: Sukladno odredbama točke 1.2. i 1.3. Priloga VI. Direktive EK, jedan informacijski list može obuhvatiti niz modela kotlova na kruta goriva koje dobavlja isti dobavljač te se informacije sadržane u informacijskom listu mogu se dati kao kopija oznake koja može biti u boji ili crno-bijela. U tom slučaju, moraju se dati i informacije u skladu s navedenim u točki 2., gore u tekstu (točka 1. Prilog VI. Direktiva EK).

POSTUPAK VERIFIKACIJE U SVRHU TRŽIŠNOG NADZORA

Za potrebe ocjene sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u člancima 3. i 4. Direktive EK, nadležna tijela država članica primjenjuju sljedeći postupak verifikacije, a u skladu s odredbama Priloga X. Direktive EK:

1. Nadležna tijela država članica ispituju samo jednu jedinicu modela. Jedinica se ispituje na gorivo koje ima iste značajke kao gorivo koje je koristio dobavljač za mjerenja u skladu s Prilogom VIII.
2. Smatra se da je model u skladu s primjenjivim zahtjevima, ako:

1. vrijednosti i razredi na oznaci i u informacijskom listu proizvoda odgovaraju vrijednostima u tehničkoj dokumentaciji;
2. indeks energetske učinkovitosti najviše je za 6 % niži od deklarirane vrijednosti za jedinicu.

3. Ako nije postignut rezultat naveden u točki 2. (a), smatra da model i svi drugi ekvivalentni modeli nisu u skladu s ovom Uredbom. Ako nije postignut rezultat naveden u točki 2. (b), nadležna tijela države članice trebaju nasumično odabrati tri dodatne jedinice istog modela za ispitivanje. Kao opcija, mogu se odabrati tri dodatne jedinice jednog ili više ekvivalentnih modela koji su navedeni kao ekvivalentni proizvodi u tehničkoj dokumentaciji dobavljača.
4. Smatra se da je model u skladu s primjenjivim zahtjevima, ako je prosječan indeks energetske učinkovitosti za tri dodatne jedinice najviše za 6 % niži od deklarirane vrijednosti jedinice.
5. Ako nisu postignuti rezultati navedeni u točki 4., smatra se da model i svi drugi ekvivalentni modeli nisu u skladu s ovom Uredbom. Nadležna tijela države članice dostavljaju rezultate ispitivanja i druge relevantne informacije nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji u roku od mjesec dana od donošenja odluke o nesukladnosti modela.