SLAVONSKI BROD - Prema procjeni i podatcima Državnoga zavoda za statistiku u pet istočnohrvatskih županija (Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Virovitičko-Podravska i Brodsko-posavska), sredinom 2016. godine živjelo je ukupno 755.615 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 posto. Do 2030. godine očekuje se daljnji demografski pad i to na 656.540 stanovnika, što u odnosu na popis iz 2011. godine predstavlja depopulaciju od čak 19,5 posto, pisao je Globus krajem prošle godine. To bi značilo kako će istočna Hrvatska 2030. godine imati petinu manje stanovnika nego 2011. Ništa novo niti iznenađujuće za građane tog dijela Lijepe Naše.

Do iznosa od 2,5 milijardi eura koliko će država uložiti u Slavoniju, Baranju i Srijem, mudri Vladini šegrti došli su, jednostavno, podijelivši ukupan iznos bespovratnih sredstava na razini države na dvadeset hrvatskih županija i Grad Zagreb. Na taj način, ustvari, priznali su kako im ne pada na pamet Slavoniju izvući iz ponižavajućeg položaja u kojem se nalazi zahvaljujući četvrtstoljetnim hrvatskim politikama. 

Upravo njima je Projektom zvanim „Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem" obećano 2,5 milijardi eura iz Europskih fondova koji će biti usmjereni isključivo na projekte na području pet gore navedenih županija. Zbog tog su se iznosa trebali osjećati posebno, no...

Mada su političarima usta puna tog Projekta svaki put kada kroče na slavonsko tlo te im je to postalo jedino oružje protiv novinarskih pitanja o tomu što čine za spas Slavonije i poljoprivrede koja izumire, svima je jasno kako bi slavonske, baš kao i ostale hrvatske županije, raspodjelom sredstava, te novce svakako dobile od Europske unije, čak i bez toga da se samo u Slavoniji to posebno ističe i naziva nekakvim velikim 'Projektom'. Do iznosa od 2,5 milijardi eura koliko će država uložiti u Slavoniju, Baranju i Srijem, mudri Vladini šegrti došli su, jednostavno, podijelivši ukupan iznos bespovratnih sredstava na razini države na dvadeset hrvatskih županija i Grad Zagreb. Na taj način, ustvari, priznali su kako im ne pada na pamet Slavoniju izvući iz ponižavajućeg položaja u kojem se nalazi zahvaljujući četvrtstoljetnim hrvatskim politikama. 

Tako bi projekti poput Rekonstrukcije nadstrešnica u multifunkcionalnu građevinu za potrebe poljoprivrednih i gospodarskih manifestacija, Agrotehnološkog centra za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura te Drvnotehnološkog centra Slavonski hrast, trebali značiti puno za istočni dio Hrvatske.

Došli smo do dokumenta koji pokazuje vrijednost ugovora sklopljenih od 18. listopada 2016. do 21. prosinca 2018. godine u pet županija, a naziva ga se financijskim pregledom Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Postotak ugovorenih bespovratnih sredstava u odnosu na ciljani iznos Projekta tek je 45.41 posto, što bi značilo da su slavonsko-baranjsko-srijemske županije ugovorile projekte za ukupno osam milijardi 514 milijuna 393 tisuće i 590 kuna, dok je ciljani iznos u eurima bio već spomenute 2,5 milijarde, odnosno, preračunato u kune, 18 milijardi 750 milijuna kuna.

Pritom je najmanji iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u posljednje dvije godine, otišao u Brodsko-posavsku (910,168,595.61 kuna) i Požeško-slavonsku županiju (963,160,032.16 kuna) dok su ostale županije dobile trostruko odnosno dvostruko više bespovratnih sredstava - Osječko-baranjska (3,124,704,122.13 kuna) i Vukovarsko-srijemska (2,355,293,892.03 kuna). Najbolje je nakon njih prošla Virovitičko-podravska županija sa iznosom od milijarde 63 milijuna 339 tisuća i 195 kuna.

Ako pogledamo svih pet 'posebnih' županija kao cjelinu, od ukupno 'povučenih' sredstava u iznosu nešto većem od 8,5 milijardi kuna, najviše je otišlo na Konkurentnost i koheziju (4,5 milijarde), zatim na Programe ruralnog razvoja (tri milijarde kuna), Učinkovite ljudske potencijale (714 milijuna kuna), Europsku teritorijalnu suradnju (157,6 milijuna kuna), za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (32,6 milijuna kuna) te pomorstvo i ribarstvo (28 milijuna kuna). Sve će to, zasigurno, pomoći povratku mladih u rodne sredine iz kojih su pobjegli 'trbuhom za kruhom'.

Pritom je u posljednje dvije godine najmanji iznos ugovorenih bespovratnih sredstava otišao u Brodsko-posavsku županiju (910,168,595.61 kuna)

No, to nije sve. Kada pogledate kako se na popisu projekata kojima se država diči kroz velebni Projekt 'Slavonija, Baranja i Srijem' nalaze, primjerice, projekti koje su samostalno osmislile, izradile i ostvarile slavonskobrodske udruge 'Loco-moto' i 'Regoč', Gradsko društvo Crvenog križa Slavonski Brod, Grupa Đuro Đaković ili pak svi projekti koje je prijavom na natječaj i samostalnom izradom dokumentacije ostvario Grad Slavonski Brod, jasno je kako se radi o 'kićenju tuđim perjem'. Na 'popisu državnih uspjeha' nalazi se i projekt Opće bolnice „Dr. Josip Benčević" („Kraći put do zdravlja") te (nevjerojatno, ali istinito) projekti privatnih tvrtki iz Slavonskog Broda i okolnih mjesta poput Spiroflexa, Ekofime, Tapetarije Franjić, Sitolora, Geomonta, Geobiroa, Tiskare BEST i da ne nabrajamo dalje. S tim projektima država nema nikakve veze niti je utjecala na njihovo ostvarenje. Jedino na što je, možda, utjecala su, primjerice, energetske obnove škola koje je na natječaje prijavila, a potom i sufinancirala, Brodsko-posavska županija.

U tom nevjerojatnom dokumentu koji na jedno mjesto skuplja sve te projekte, a koji prilažemo ovom članku, nalazi se dokaz za 2,5 milijardi laži koje je država po tko zna koji put servirala jadnom i napaćenom narodu Slavonije, Baranje i Srijema. No, jedno im se mora priznati - uložili su vrijeme i trud nekog državnog činovnika plaćenog iz džepova (i) tih građana koji je morao popisati sve te projekte koji bi (gle čuda!) bili ostvareni i bez velikodušne intervencije Lijepe Naše Vlade.

Slavonci, Baranjci i Srijemci zasigurno se nakon ovih podataka osjećaju 'posebno', a očito ih je i Vlada takvima smatrala kada im je pokušala podvaliti ovakvu gadariju.

PDF Dokument

Projekt-SBS-20181221-converted.pdf