SLAVONSKI BROD - Sinoć, u dvorani Državnog arhiva, brodski ogranak Matice Hrvatske, Franjevački samostan u Sl. Brodu i sam Državni arhiv priredili su dobru i zanimljivu promociju dvije najnovije knjige Dr. o. Emanuela Franje Hoška, franjevca, profesora i predavača na nizu visokih učilišta i fakulteta, od Rijeke, gdje je predavao povijest Crkve u Hrvata, metodologiju znanstvenog rada i starokršćansku arheologiju, pa do Zagreba, gdje je, do umirovljenja, predavao crkvenu povijest na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Član je Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Zbog vrlo raširenog, zapravo nametnutog, stava o svim partizanima kao komunistima, gotovo bizarno zvuči podatak o Hoškovom ocu kao predsjedniku općinskog SUBNOR-a - a sin mu fratar!

Otac Emanuel rođeni je Slavonac. Rođen je 25. ožujka 1940. u Pakračkom Antunovcu. Zbog vrlo raširenog, zapravo nametnutog stava o svim partizanima kao komunistima, gotovo bizarno zvuči podatak o njegovom ocu kao predsjedniku općinskog SUBNOR-a, a sin mu fratar!

Ove godine otac Emanuel dobio je nagradu za životno djelo Grada Rijeke. U obrazloženju je navedeno kako mu se nagrada daje „za znanstveni rad, izniman doprinos promicanju trsatske sakralne baštine te osobno svjedočanstvo kulturi dijaloga".

Njegov bogat znanstveno istraživački i publicistički rad obuhvaća desetak knjiga koje, u pravilu, opserviraju crkvenost, franjevaštvo i, u okviru toga, povijest, pismenost, književnost i kulturu Slavonije, Srijema, Bosne i Ugarske - odnosno svih onih prostora koji su prostori života i višestoljetnog djelovanja franjevaca u kontinentalnoj Hrvatskoj, Bosni i Podunavlju. Gotovo sve te knjige značajne su i za Slavonski Brod i Brodsku Posavlje jer su u njima posebno, ili u kontekstu, obrađene osobe, franjevci, najznačjniji za početke vjerskog, obrazovnog i kulturnog života u našem kraju od kojih su neke bile značajne i u vojnom i u političkom smislu.

Zanimljivo je poglavlje koje govori o "turskom Brodu" početkom sedamnaestog stoljeća, kada su se Brođani poturčili, a u gradu je bilo oko osamsto kuća i devet džamija. Katolička crkva bila je izvan grada, zacijelo u Podvinju.

Sinoć su predstavljene dvije najnovije knjige ovog marnog znanstvenika koje su naslovljene „Slavonska franjevačka ishodišta" i „Slavonska franjevačka učilišta". Izdavač obiju je „Kršćanska sadašnjost" iz Zagreba. Nakon što je mr. sc. Ivan Medved, u ime organizatora promocije, brodskog ogranka Matice Hrvatske, iscrpno predstavio bogati životopis oca Emanuela Hoška, dr. sc. Robert Skenderović iz Hrvatskog instituta za povijest - Podružnice za povijest Srijema, Slavonije i Baranje Slavonski Brod i dr. sc. Veronika Reljac, s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, iznijeli su glavne akcente iz knjiga, a posebice one koji su, zbog ljudi i događaja obuhvaćenih knjigama, Brođanima najzanimljiviji.

"Slavonska franjevačka ishodišta" je zbornik Hoškovih radova o franjevcima u Slavoniji. Strukturirana je u četiri poglavlja u kojima su Hoškovi članci i rasprave, nastali u raznim prigodama kroz tri desetljeća i obrađuju ključne događaje vezane na franjevce ovih područja ali i na širi vojni, gospodarski politički i opće društveni kontekst.

Posebnu vrijednost knjizi „Slavonska franjevačka učilišta", koja je također zbornik autorovih radova, daje Hoškovo često naglašavanje franjevačkih učilišta kao mjesta s kojeg su se širile ideje kulturnog i prosvjetno djelovanja u duhu katoličke obnove poslije Tridentskog sabora.

Posebno je zanimljivo poglavlje "Slavonskih franjevačkih ishodišta" koje govori o "turskom Brodu" početkom sedamnaestog stoljeća, kada su se Brođani poturčili, a u gradu je bilo oko osamsto kuća i devet džamija. Katolička crkva bila je izvan grada, zacijelo u Podvinju. O tome više u audio prilogu.