SLAVONSKI BROD - Inicijativa za osnivanje arhiva u Slavonskom Brodu pokrenuta je 1957. godine prilikom odluke Savjeta za kulturu Republike Hrvatske o stvaranju mreže arhiva u NRH. Međutim, Arhivski savjet Hrvatske odobrio je njegovo osnivanje tek 1959.

Historijski arhiv Slavonski Brod (od 1991. Povijesni arhiv Slavonski Brod, a od 1997. Državni arhiv u Slavonskom Brodu) osnovan je 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod  za područje kotara Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška sa sjedištem u Slavonskom Brodu u Ulici A. Starčevića br. 8. Kasnije, 1973.g. Arhiv je dobio od grada na uporabu secesijsku zgradu u Ulici A. Cesarca 1. gdje se i danas nalazi. Nakon osnivanja Arhiva osnovane su i ispostave - sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški.

Tijekom Domovinskoga rata Državni arhiv u Slavonskom Brodu doživio je teška oštećenja tijekom artiljerijskih i avionskih napada agresora na Slavonski Brod 1992.

Tijekom Domovinskoga rata Državni arhiv u Slavonskom Brodu doživio je teška oštećenja tijekom artiljerijskih i avionskih napada agresora na Slavonski Brod 1992. Arhivsko gradivo je ipak ostalo neoštećeno. Najstarije i najvrednije arhivsko gradivo već je u studenom i prosincu 1991. izmješteno je iz Slavonskog Broda u Varaždin te i nije bilo izloženo direktnoj opasnosti dok je drugi dio gradiva izvezen iz grada u kolovozu 1992. tijekom najžešćih napada na grad. Arhiv je bio inicijator i aktivni sudionik u zaštitnom preseljavanju i drugih arhivskih fondova koji nisu u njegovom vlasništvu: Arhiva Franjevačkog samostana i Arhiva obitelji Brlić tako da je i njihovo gradivo u potpunosti sačuvano. Osim proizašlih velikih materijalnih troškova u obnavljanju razorenog, ratna zbivanja su znatno usporila rad na sređivanju gradiva, izradi obavijesnih pomagala, preuzimanju gradiva i nadzoru nad gradivom u nastajanju.

Državni arhiv u Slavonskome Brodu od samoga osnivanja 1959. je započeo s intenzivnim prikupljanjem arhivskoga gradiva, njegovom obradom, evidentiranjem i mikrofilmiranjem. Osnivanje toga Arhiva u posljednji trenutak je omogućilo zaštitu gradiva Vojnog komuniteta Brod (do razvojačenja Vojne krajine 1881.), Gradskog poglavarstva Brod na Savi/Slavonski Brod od 1881. do 1945. i Kotarskih oblasti Brod, Garčin i Oriovac, te Gradskog Poglavarstva Požega (1765. - 1941.) i Kotarske oblasti Požega (1867. - 1945.). Arhiv je preuzeo obvezu zaštite, obrade i evidentiranja arhivskoga gradiva i s područja Nove Gradiške i Požege. Uz zaštitu preuzetog gradiva, Arhiv je evidentirao i gradivo izvan Arhiva, posebno vodeći brigu o Arhivu obitelji Brlić, koji je zalaganjem Državnoga arhiva u Slavonskome Brodu i mikrofilmiran.

U Slavonskom Brodu, gdje je sjedište Arhiva, te Požegi i Novoj Gradiški (Arhiv skrbi o gradivu Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije), trenutno se nalazi preko 950 fondova i zbirki odnosno više o 3,200 dužnih metara arhivske građe. Osim tog gradiva za preuzimanje je spremno još 300-400 metara zrelog arhivskog gradiva, no zbog prostornog problema to nije moguće ni u Brodu, niti u Gradiški, a ni u Požegi. Prostor za arhivsku djelatnost - uključujući i spremišta - dužna je osigurati jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Slavonski Brod. Budući da Arhiv u Brodu nije preuzeo gradivo nekih ukinutih tvrtki, to je preuzeo Grad i on o tome skrbi, a Državni arhiv u Slavonskom Brodu ima obvezu stručnog nadzora.

Arhiv je od samog osnutka do danas svojom kulturnom angažiranošću, organiziranjem izložbi, predavanjima, prezentacijama knjiga, napisima u periodici i sl. kontinuirano doprinosio popularizaciji arhivske djelatnosti i arhivskog gradiva, te osobito podizanju svijesti o značaju čuvanja arhivskog gradiva i ostale kulturne baštine za cjelokupnu lokalnu, regionalnu i širu državnu zajednicu u kojoj djeluje.

Djelatnost arhiva Državni arhiv u Slavonskom Brodu provodi mjere zaštite arhivskoga gradiva u arhivu, te se brine za njegovu sigurnost. Gradivo se u Arhivu sređuje, popisuje i objavljuje, te se potom daje na korištenje. Arhiv također obavlja stručni nadzor nad čuvanjem i odabiranjem arhivskoga gradiva koje se nalazi izvan arhiva i određuje mjere njegove zaštite, a isto tako provodi neposredan nadzor nad radom drugih imatelja arhivskoga gradiva izvan arhiva. DASB preuzima javno arhivsko gradivo, prikuplja privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili pohranom. Arhiv vrši i sigurnosno i zaštitno snimanje arhivskoga gradiva, te restauratorske i konzervatorske poslove u svezi s arhivskim gradivom. Na zahtjev korisnika arhivskog gradiva isti dobivaju potrebne podatke, izvatke iz dokumenata i ovjerovljene prijepise. U arhivu se izrađuju i objavljuju obavijesna pomagala za pojedine arhivske fondove i zbirke, organiziraju se predavanja, tečajevi i drugi oblici stručnog osposobljavanja i usavršavanja arhivskog osoblja. Također se priređuju izložbe, predavanja i drugi oblici kulturne djelatnosti radi poticanja zanimanja za arhivsko gradivo i arhivsku djelatnost. Državni arhiv u Slavonskom Brodu surađuje i s drugim ustanovama kulture, znanstvenim i srodnim ustanovama dokumentacijske i informacijske službe radi unapređenja arhivske djelatnosti i znanstvenoga rada u području arhivistike, pomoćnih povijesnih i informacijskih znanosti.