2650
Prikaza
5
Komentara
SLAVONSKI BROD - Gradska knjižnica Slavonski Brod, Franjevački samostan i Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje danas su, u Gradskoj knjižnici, predstavili dvije izuzetno značajne knjige kojima su suizdavači Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod te Franjevački samostan Slavonski Brod.
Neka od sela Brodskog Posavlja u najstarijoj Matici prvi puta se dokumentirano spominju pa, tako, i neke današnje obitelji u tim selima u njoj mogu "prepoznati" svoje pretke .
Na promociji, pored autora i urednika, govorili su, u ime izdavača dr. sc. Stanko Andrić, fra Sebastijan Golenić i fra Vatroslav Frkin koji je, u vrijeme svojeg života i djelovanja u brodskom franjevačkom samostanu, ogromnu energiju uložio u proučavanje i sređivanje arhivske i knjižnične građe.
Prvu knjigu, a ona je četrnaesta u ediciji Studije (Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensai et Baranyensia) „Najstarija matična knjiga brodske Župe Presvetog Trojstva (1701.-1735.)" autora dr. sc. Roberta Skenderovića, ravnatelj brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Stanko Andrić, a i sam autor, označili su važnim izvorom za razumijevanja ukupnosti Broda u razdoblju na koje se opservirana matična knjiga odnosi. Ona nije samo izvor demografskih i crkveno-administrativnih podataka, već se kroz nju mogu iščitati i društvene prilike, podaci o najstarijim brodskim obiteljima i njihove međusobne obiteljske, rodbinske i druge veze. Knjiga također, kroz podatke iz matice, daje jasnu sliku tadašnjih migracija stanovništva, odnosno doseljavanja na područje Broda iz hrvatskih zemalja, Bosne ali i iz središnje i zapadne Europe koja su bitno utjecala na razvoj građanskog staleža, činovništva i obrtništva.
Neka od sela Brodskog Posavlja, te neka i od sada postojećih prezimena, prvi puta se dokumentirano spominju upravo u toj matici pa, tako, neke od današnjih obitelji u tim selima u njoj mogu "prepoznati" pretke. Može se reći kako je poznato tko su prvi poznati stanovnici i katolici Slavonskog Broda i sela u okolici
Druga predstavljena knjiga je Zbornik radova znanstvenog skupa koji je u Slavonskom Brodu održan 27. listopada 2007. godine i jednostavno je naslovljena „Franjevci u Slavonskom Brodu". Zbornik je uredio dr. sc. Dino Mujadžević a izašao je kao jedanaesta knjiga edicije Posebna izdanja Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensai et Baranyensia. U njemu različiti autori, kroz šesnaest različitih tema, sveobuhvatno su i sustavno obradili sve najvažnije aspekte franjevačkog doprinosa slavonskobrodskoj povijesti, pismenosti, književnosti, kulturi i umjetnosti, tamo još od prvih spominjanja bosanskih franjevaca u Slavoniji preko razdoblja turskog vladanja Slavonijom i habsburške vladavine do novijeg vremena. Ovom knjigom, nakon monografskog rada fra Paškala Vjekoslava Cvekana i četverotomske Kronike franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu, po obrađenosti njegove prošlosti, brodski samostan se svrstao na čelo franjevačkih samostana u Slavoniji.
Andrićeva i Skenderovićeva izjava u audio prlogu.
Mrzim, Boro, kad se moram praviti pametan, ali ako ćemo tjerati mak na konac, prvi brodski katolici nisu popisani 1701. u knjizi rođenih, već ili u djelu "Izveštaj Caraffine komisije o uređenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i... Prikaži sve 1702. godine" ili u popisu iz 1698. koji je uredio Ive Mažuran ;)
Naslov je potpuno promašen. Prvi katolici su ovdje bili barem 1054, kad se kršćanstvo podijelilo, formalno barem... A kršćana je bilo i do tada, naravno. Ovaj navod, gonzo, pretpostavljam da je sarkazam, jer inače ti mogu preporučiti neke dobre specijaliste... Nisu arheolozi :))
Galovo je nalazište starčevačke kulture stare osam tisuća godina i na tom lokalitetu do sada je istraženo više od 2500 četvornih metara. Nađeni su zemunice, alati i komadi glinenog posuđa. Neki stručnjaci tvrde da su pronašli dokaze o tome kako... Prikaži sve su tamo još 5000 godina prije Krista obitavali Hrvati, katolici, što baca potpuno novo svijetlo na pretpostavke o nastanku kršćanstva. To bi moglo potvrditi i navode o Hrvatima kao najstarijem europskom narodu.