'Prateći lavandu primijetio sam kako je kvaliteta uzgojenih jedinki s porastom temperature sve bolja. Ljekovitim biljkama odgovaraju topla ljeta, a time su i prikupljena eterična ulja daleko kvalitetnija.'
SLAVONSKI BROD - Iako su u zadnje vrijeme sve prisutnije priče o propalim usjevima, neobradivim poljima, skupoći energenata i gnojiva, jedna vrsta bilja, ipak, i to posebice u Slavoniji, uspijeva opstati. K tome bez velike potrebe za pažnjom i nadzorom. Riječ je o ljekovitim biljkama, a među njima se ističe lavanda.
Kako bismo doznali u čemu je tajna njezine izdržljivosti, obratili smo se slavonskobrodskom profesoru i uzgajivaču Vehidu Ibrakoviću, dipl. ing. agr., koji nas je drage volje uputio u priču o lavandi.
- Htjeli mi to priznati ili ne, nažalost, svjedoci smo klimatskim promjenama. Nastave li ovakve suše, imat ćemo još gore usjeve. Međutim, ne samo lavanda, već i ostale ljekovite biljke kao što su kadulja ili majčina dušica, u ovakvim klimatskim uvjetima izrazito dobro uspijevaju. Što je interesantno, prateći lavandu primijetio sam kako je kvaliteta uzgojenih jedinki s porastom temperature sve bolja. Ljekovitim biljkama odgovaraju topla ljeta, a time su i prikupljena eterična ulja daleko kvalitetnija. - za PLUSportal kazao je Ibraković.
Slavonija je, pritom, pogodna uzgoju većini ljekovitih bilja, a kad je riječ o lavandi, ona sama po sebi nije zahtjevna za održavanje.
- Lavanda je biljka koja ne traži previše vode. Potrebno ju je redovito zalijevati jedino u početcima dok se korijenje ne primi te zemlja biljku ne prihvati. Za razliku od nekih ratarskih i povrtlarskih kultura može preživjeti u ekstremnim uvjetima. Zanimljivo je i to da ne iziskuje plodno tlo, odnosno gnojidbu. Dakle, u samom početku osoba koja se odvaži uzgajati lavandu, bez obzira na ekološku (ne)osviještenost, zbog jednostavnosti održavanja biljke već je u prednosti. Lavanda, također, ne treba pesticide ni herbicide. Osim toga, prednost je svih ljekovitih biljaka, ne samo lavande, to što rijetko kada imaju neku 'bolest'. - dodao je Ibraković.
Vehid Ibraković, Privatna arhiva
Kako je istaknuo naš sugovornik, kad je uzgoj biljaka u pitanju, ne voli se strogo držati literature, već radije samostalno eksperimentira. Tako je doznao mnogo informacija o biljkama koje uzgaja, na koje nije 'naišao' u knjigama. Iskustva rasade i uzgoja lavande podijelio je s nama.
- Sadnju presadnica, koje se bez problema uzgoje iz reznica, najbolje je obavljati u proljeće ili jesen. U proljeće, kada se najčešće cvijet lavande reže, vršni se dijelovi mogu 'uroniti' u zemlju. Do sada sam iskusio kako se 'prime' bez problema. To se također može obaviti i u jesen. Jedino na što je potrebno obratiti pozornost je to da se rezidba odradi na vrijeme. Najbolje u jesen, i to prije mraza jer na svježe odrezanim mjestima može nastati šteta i uništiti biljku. Nakon cvjetanja potrebno je urediti grm i odstraniti osušene dijelove kako bi se mogao širiti. Također bih napomenuo jedan trik. Naime, uočio sam kako je najbolji pokazatelj za početak berbe cvijeta, namijenjenog proizvodnji eteričnog ulja, kada prestane let pčela oko cvjetova lavande. To znači da su se cvjetovi zatvorili i da je vrijeme cvatnje završilo. - objasnio je uzgajivač.
Važno je razlikovati pravu lavandu i lavandin, koje ljudi često miješaju. Posebno se to događa upravo u Slavoniji pa lavandin kao proizvod završi pod nazivom lavanda, a razlika je drastična.
Vehid Ibraković, Privatna arhiva
- Lavandin je hibrid nastao prirodnim vezanjem uskolisne i širokolisne lavande. To je mediteranska robusna biljka s velikim cvijetom. S druge strane, prava je, ljekovita lavanda, puno niža te ima uži list. Cvijet joj je manji, a kada se 'potrga' ostane plavo-ljubičaste boje, dok kod lavandina sušenjem cvijet poprimi sivu nijansu. Razlika je i u eteričnim uljima. Od prave se lavande dobije manja količina, ali je ulje daleko kvalitetnije od ulja lavandina kojeg zbog veličine cvjetova bude više. Obje vrste uspijevaju u Slavoniji, kako ljeti, tako i zimi. Nagle promjene klime im, za razliku od primjerice voćaka, ne predstavljaju prepreku. - razjasnio je profesor Ibraković.
Na pitanje o iskustvu iz 'polja' lavande, odgovorio je kako je 'sjesti u lavandu' jedan 'aromaterapeutski osjećaj'. Lavanda se ne mora uzgajati samo s ciljem proizvodnje eteričnih ulja, mirišljavih vrećica ili aromatičnih buketa i krema. Ona može, kako smatra Vehid Ibrakovć, postati svojevrsna turistička priča uokvirena u agroturizam.
