SLAVONSKI BROD - Važan korak u inkluziji osoba s invaliditetom jest njihovo zapošljavanje. Iako su predrasude poslodavaca prema tom procesu i dalje izražene, primjeri iz prakse pokazuju njihovu neopravdanost. Ako je to mogao učiniti „Đuro Đaković TEP“, jedna od najuspješnijih tvrtki u gradu i županiji, ne požalivši pritom, kako su sami posvjedočili, ni trenutka, onda to načelno mogu svi.
Službene brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ipak ohrabruju. Prošle je godine bilo zaposleno ukupno 3065 osoba s invaliditetom, što je u odnosu na 2021. porast za 11, 9 posto.
Ako ne računamo „pandemijske“ 2020. i 2021., koje su ionako poremetile čitavo tržište rada, tendencija rasta zaposlenosti uočljiva je od 2017. sve do danas.
Brodsko-posavska županija po ovom pitanju stoji dosta dobro. „Ravno“ dvjesto zaposlenika s invaliditetom činilo je 3,7 posto ukupnog broja zaposlenih, po čemu je ova županija na petom od 21 mjesta - prva je Međimurska, s 4,9 posto, a jednako sjajno druga Požeško-slavonska, s 4,2 posto.
U ukupnoj populaciji zaposlenih osoba s invaliditetom očigledne su neke pravilnosti. Najviše ih je mladih, u prvoj polovici 20-ih, a potom se graf jednoliko „spušta“ do kraja radne dobi, ali je zanimljivo da udio žena uglavnom raste, pa ih je od dobi 35+ više nego muških.
Općenito se može reći da potonji parametar ukazuje na spolnu ravnopravnost - u ukupnom broju, radnika u odnosu na radnice s invaliditetom tek je nešto više (51,8 posto).
Većina radnika iz ove skupine, njih gotovo 80 posto, ima završeno srednje obrazovanje, od čega blizu 60 posto trogodišnje, dok je visokoobrazovanih desetak posto.
S tim je u skladu i popis poslova kojima se bave - najviše ih je bilo radnika u održavanju, pomoćnih kuhara i čistač(ic)a. Svih ostalih osam najčešćih zanimanja također zahtijevaju srednju stručnu spremu.
S druge strane, nezaposlenih osoba s invaliditetom bilo je 2022. više (7196) nego godinu prije (6179) za 16 posto.
I tu je Brodsko-posavska županija na visokom, ali negativnom mjestu - šestom, s 8,4 posto u ukupnoj masi nezaposlenih. Još slabije stoji Požeško-slavonska s 8,9 posto. Najbolje stoje, odnosno najmanje nezaposlenih osoba s invaliditetom imaju tri dalmatinske županije - zadarska, splitska i dubrovačka.
Ipak, kako objašnjavaj u HZZ-u, ovaj se porast nezaposlenosti može pripisati, između ostalog, i time što je pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osbobe s invaliditetom preneseno iz sustava socijalne skrbi na sustav zapošljavanja.
Detaljnu HZZ-ovu studiju možete pronaći slijedeć gornju poveznicu.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -