Kada bismo mjerili najvećim brojem radnika unutar te skupine (1145 ili 18 posto), u Brodskoj-posavskoj županiji najrazvijenijom mogla bi se smatrati prerađivačka industrija, potom građevinarstvo (761 radnik) te trgovina na veliko i na malo i popravak motornih vozila (750 radnika), svaka s 12 posto zaposlenih od 6222.
SLAVONSKI BROD - Važan segment svakog „zdravog“ gospodarstva jesu obrti i njima srodne djelatnosti slobodnih profesija vlasnika koji su ih osnovali vlastitim sredstvima te ih obavljaju sami ili uz pomoć zaposlenika.
Prema statistikama, posljednjeg mjeseca prošle godine ovi su sektori u Hrvatskoj upošljavali 191.826 radnika, što je oko 12 posto ukupnog broja zaposlenih. Pritom su muškarci u prednosti, ali ne tolikoj da bi poslužila kao primjer neravnopravnosti - od žena više ih je sedam posto.
Odnos muških i ženskih djelatnica jednak je bio u Brodsko-posavskoj županiji, gdje je istoga mjeseca zaposlenih u obrtima i slobodnim djelatnostima bilo ukupno 6222.
Kada bismo mjerili najvećim brojem radnika unutar te skupine (1145 ili 18 posto), u Brodskoj-posavskoj županiji najrazvijenijom bi se mogla smatrati prerađivačka industrija, potom građevinarstvo (761 radnik) te trgovina na veliko i na malo i popravak motornih vozila (750 radnika), svaka s 12 posto zaposlenih od 6222.
Niti jedan uposlenik nije zabilježen u kategorijama D (Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija) i U (Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela). Rudarstvom i vađenjem bavila se tek jedna osoba, a poslovanjem nekretninama pet više.
'Meso' i 'kupus' ili 'efekt sarme'
Iako „spolna ravnopravnost“ u ukupnom broju zaposlenih u ovim sektorima BPŽ nije potpuna, ali je korektna, u pojedinim zanimanjima situacija je drugačija te ih se de facto, na temelju odnosa radnika i radnica, može podijeliti na „muške“ i „ženske“.
Primjerice, „čisto ženska“, 10/10, jest djelatnost kućanstava kao poslodavaca te onih koja proizvode različitu robu i usluge. Žene izrazito prevladavaju u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi (82 posto) i ostalim uslužnim djelatnostima (80 posto), a većina su još u administraciji (62 posto), pružanju smještaja i pripremi hrane (58 posto) te stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima (52 posto). Ukupno gledano, brojčano su dominantne u šest od 20 djelatnosti, prema kategorizaciji Državnog zavoda za statistiku.
Muški u Brodsko-posavskoj županiji glavnu riječ vode dakle u ostalih 14 djelatnosti, isto tako u pojedinima izrazito, npr. u građevinarstvu (93 posto), prijevozu i skadištenju (88 posto), opskrbi vodom i gospodarenju otpadom (83 posto), umjetnosti i zabavi (82 posto), informacijama i komunikacijama (77 posto) i dr.
Reklo bi se da su muško-ženski odnosi u ovoj županiji u većini slučajeva očekivani, u skladu s tradicionalnim preferencijama radničke populacije, ali to ne znači da je takva situacija dobra. Nitko u kontekstu ravnopravnosti ne očekuje da se Brođanke uhvate postavljanja pločica ili popravljanja automobila, ali nema razloga da ne budu „invazivnije“ i poduzetnije u npr. sektoru obrazovanja ili informacija i komunikacija. Pogotovo što se, naglasimo, ove brojke odnose na obrte i privatne slobodne profesije, gdje odlike poput kreativnosti i snalažljivosti dolaze, na neki način, još više do izražaja.
„Kritika" se pritom podjednako odnosi i na poslodavce i na zaposlenice.
