SLAVONSKI BROD - Danas održani okrugli stol naziva 'Život obrtnika/ica - od kvalitetnog obrazovanja do sigurne budućnosti', u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Brodsko-posavske županije, zanimljivim su učinili njegovi sudionici. Naime, u vijećnici zgrade županijske Uprave u Slavonskom Brodu, okupili su se obrtnici, predstavnici njihovih udruženja i komora te ravnatelji škola koje na tržište rada 'izbacuju' trenutno jedan od najpotrebnijih kadrova. Različitost njihova mišljenja i doživljaja položaja obrtnika, pokazala je sve prednosti i mane samostalnog rada i zarađivanja 'vlastitim rukama'.

Na području Brodsko-posavske županije, trenutno je registrirano 2150. Njih 755 vlasnice su žene, što čini udio u obrtništvu od 33 posto.

- Htjeli smo progovoriti o velikom iseljavanju koje je utjecalo i na obrtništvo. Otišlo je oko tristo tisuća ljudi, a najveći dio iz Slavonije i to mladih. Ipak, željeli smo ukazati na činjenicu da obrtnička zanimanja mogu biti dobar put ostanka u svom rodnom mjestu ili državi. U Slavonskom Brodu mladima se nudi dobro stručno obrazovanje. Oni koji žele brzo doći do posla i biznisa, to svakako najlakše mogu preko obrtničkih zanimanja. Potpore su velike i kreću od lokalne razine, odnosno, od samouprave. - poručila je Zdenka Bošnjak, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Brodsko-posavske županije, naglasivši kako se mora promijeniti trend upisa sve manje razreda u srednje škole, posebice za obrtnička zanimanja.

Škole su na početku karijere jednog obrtnika najbitnije jer već u srednjoškolskim klupama mladi odlučuju što će učiniti sa svojom budućnošću.

- Ova inicijativa Povjerenstva pokazuje kako na vrijeme krenuti s promocijom obrtničkih zanimanja. Potrebno je uskladiti tržište rada sa stvarnim potrebama. Sami smo svjedoci kako je dobrog majstora teško naći. Kao škola, na vrijeme smo odgovorili tim zahtjevima, ali su i svi dionici sustava dobro reagirali - od jedinica lokalne samouprave, preko Ministarstva do naših poslodavaca. Unatrag dvije godine i oni su se pridružili kampanji te pojedinim mjerama i stipendijama potiču učenike vješte s radom rukama, neka se opredijele za obrtnička zanimanja koja imaju puno prednosti. Jedna od njih je i brz završetak obrazovanja, odnosno, trogodišnje trajanje programa. To je mladima danas bitno jer žele sve brzo i odmah. Učenici nakon toga samostalno stupanju na tržište rada i vrlo brzo mogu ostvariti i samozaposlenje. Posebno je bitno naglasiti kako oni koji se odluče na obrtnička zanimanja nisu osuđeni raditi to cijeli život. Uvijek ima onih koji streme visokom obrazovanju, što je danas također moguće. Sustav obrazovanja je prohodan. Uvijek postoji mogućnost dokvalifikacije, prekvalifikacije i upisa na željene fakultete. - kazala je Anita Holub, ravnateljica slavonskobrodske Obrtničke škole.

Ipak, samo životno iskustvo mlade obrtnike može naučiti boriti se s izazovima koji su pred njima, a kojih je puno. Čak i za one koji svoj posao rade dobro, pošteno i kvalitetno, administrativne prepreke, nameti i ostale birokratske zavrzlame na koje nisu računali, mogu postati nepremostive prepreke i prevelik teret.

- Pred obrtnicima su stalno izazovi. Sada se na području Nove Gradiške osjeti trend povećanja broja obrta, otvaraju se nove radnje. Osjeća se neki novi početak i prilagođavanje na novonastalu situaciju. Postoji i niz mjera unutar samog grada, a poticaji Zavoda za zapošljavanje i države su veliki. No, stariji obrtnici koji imaju veliko iskustvo, susreću se s mnogo problema jer, bez obzira na poticaje i mjere, najprije je potrebno pravno uređenje države kako bi postala stabilna. Pod stabilnošću mislim na to da, kada ulazimo u ulaganja, ne dođe do sretanja s različitim lobijima čije je djelovanje vidljivo svakodnevno u različitim granama. Mladi su zbog toga u nezavidnom položaju jer ne znaju kako ih lobiji mogu uništiti. Država mora štititi naše interese. Ne može se sve kupiti financijama, bit je najprije stvoriti zdravo okruženje. - poručio je Tomislav Šimić, predsjednik Udruženja obrtnika Nova Gradiška koji smatra kako napretka neće biti bez pravnog okvira koji će zaštititi poduzetnike i obrtnike.

Ipak, financijske potpore tu su za lakši i jednostavniji start, što se ogleda i u sve većem broju mladih ljudi koji odabiru samozapošljavanje kao svoj prvi korak na tržištu rada. Žene su tu i dalje u manjini, no polako, ali sigurno, teže ravnopravnosti čak i kada je u pitanju broj otvorenih obrta.

- Potpore mladim ljudima koji bi krenuli u samostalan život, utjecale su na porast broja obrtnika posljednjih godina. S danom 31.12.2019. imamo 2150 obrta na području naše županije, od čega 755 u kojima su žene vlasnice. To je 33 posto udjela u obrtništvu. Žene se odlučuju na samozapošljavanje kako bi osigurale egzistenciju i omogućile si ostanak u našem gradu gdje će biti same sebi gazdarice, ali i raditi ono što najbolje znaju i umiju. U našoj Županiji imamo izvrsne obrtničke škole iz kojih izlaze kvalitetni ljudi. Naši obrtnici u tom obrazovnom sustavu sudjeluju kao mentori. Na taj način pokušavamo najjednostavnije pripremiti učenike za tržište nakon srednje škole. - kazala je Jelena Ivaniš, obrtnica i vlasnica salona za uljepšavanje te predsjednica županijske Obrtničke komore.

- Obrtničku školu, u postotku većem od sedamdeset, pohađaju uglavnom djevojke. Unatrag par godina značajno je povećanje broja onih koje su nakon školovanja nastavile raditi u svom zanimanju. Ono čime se osobno ponosim kao žena, ali i kao djelatnica Obrtničke škole, je činjenica da naše učenice teže samostalnosti, zarađuju same za svoj kruh i one koje su se odlučile na profesionalni napredak, u tome su puno uspješnije od svojih muških kolega. Raduje me općenito zaposlenost naših učenika. Svaka škola treba ih pratiti internim anketama koje pokazuju koliko njih kasnije radi u struci i za kolike plaće. Mislim da bi se mnogi iznenadili rezultatima. Posljednjih godina uspijevamo dobiti povratnu informaciju. Čak 95 posto njih je zaposleno i većina, ako to želi, može ostati u svom gradu. Odlazak iz Slavonskog Broda njima, dakle, nije jedina opcija, nego tek 'jedna od' opcija. - naglasila je ravnateljica Holub, osvrnuvši se na odnos obrtnika i obrtnica u Županiji te na uspjeh svojih učenica.