Kako komentirate značajniji porast turističkog prometa u slavonskim županijama u prvoj polovici 2025. u odnosu na 2024. godine u usporedbi s ostatkom kontinentalne Hrvatske, posebice u Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Virovitičko-podravskoj županiji? 

Posebno nas veseli što Osječko-baranjska županija ima najveći porast u prvih pola godine kada gledamo sve hrvatske županije, a podaci iz srpnja govore da očekujemo još jednu rekordnu godinu, treću u nizu. 

Rezultat je to rada i ulaganja svih turističkih dionika, i javnog i privatnog sektora, od ulaganja u razvoj novih proizvoda i promocije na domaćem i stranim tržištima do otvaranja novih smještajnih kapaciteta jer tamo gdje je koncentracija turističke ponude tamo su i ostvareni dolasci i noćenja. Napomenuo bih kako cijela Slavonija već godinama raste po odličnoj stopi od 5-20%, ovisno od županije do županije, tako da nas ove brojke ne iznenađuju. Činjenica je kako je kontinentalni turizam i dalje u razvoju, kako se na moru ostvari 95% noćenja, dok od ostalih 5% polovica odlazi na Zagreb, a tek ostatak kontinentalne Hrvatske. No u tom ostatku Hrvatske koji je zapravo 13 kontinentalnih županija, svaki četvrti turist ostvari noćenje na području Slavonije, s tim da je ovdje i Karlovačka županija naslonjena na Plitvice te Krapinsko-zagorska s brojnim toplicama. Osječko-baranjska županija je tu na trećem mjestu po snazi i općenito predvodi slavonski turizam što zbog svoje veličine, Osijeka kao makroregionalnog centra, 4 vinogorja, Đakova, Baranje, Našica, Bizovačkih toplica, Kopački rit i brojnih drugih atributa, ali i pregršt raznoraznih manifestacija. Imamo pravo biti optimistični kako će ovo biti prva godina s preko 300.000 noćenja u OBŽ, kao što je svibanj 2025. bio rekordan mjesec u povijesti s više od 33.000 ostvarenih noćenja.

 

 

Što se to u turističkoj ponudi slavonskih županija, pa i u ljudskoj svijesti, promijenilo posljednjih desetak godina, osobito u Osječko-baranjskoj županiji, kao predvodnici turizma na istoku Hrvatske?

Sve su veća ulaganja privatnog sektora u razvoj različitih turističkih niša, od kuća s bazenom, wellness hotela, modernih restorana dok paralelno javni sektor ulaže u obnovu kulturne i prirodne baštine. Mi smo puno toga napravili u posljednjih pet godina kada govorimo o promociji odnosno promjeni percepcije Slavonije i Baranje. Svjesni bogatstva koje imamo odlučili smo kontra svih negativnih slika koje su tada dominirale javnim prostorom (komarci, iseljavanje i dr.) pokrenuti našu HeadOnEast brand platformu i pozvati ljude na istok Hrvatske ako žele uživati u raznim oblicima turizma. Naravno, tu je i gospodarska i društvena revitalizacija ponajprije Osijeka pa i šire regije koja se zaista osjeti u posljednjih nekoliko godina. Ipak, trebamo biti svjesni kako smo i dalje u početnom stadiju razvoja turizma. Pojedine regije u Hrvatskoj se njime bave 150 godina tako da je još velik put pred nama no smatram da smo na dobrom putu, imamo znanje, energiju i volju i vjerujem da vrijeme za Slavoniju i Baranju tek dolazi. Ako smo sada skupno na 650.000 noćenja, nastavi li se ovakav rast i narednih godina, a nema razloga da tako ne bude, kroz par godina smo na milijun noćenja 

Također bih htio napomenuti kako imamo odličnu suradnju s predstavnicima svih turističkih zajednica na području Slavonije, kao i međusobno svi mi različiti akteri u turizmu. Mislim da se puno više moramo potruditi kako bismo privukli turiste, stoga stvarno pohvaljujem kolege iz sustava, mislim da možemo biti primjer i drugim regijama, uostalom to je i percepcija drugih od nama, što je uvijek lijepo čuti. 

 

 

Kada je riječ o turizmu u Hrvatskoj, javnim diskursom dominiraju teme o masovnosti, skupoći proizvoda i usluga te apartmanizaciji na jadranskoj obali. Što je s kontinentalnim turizmom? Imaju li uopće slavonske županije negativnih utjecaja na lokalne zajednice i okoliš od turizma? 

Apsolutno nema, upravno smo u fazi izrade Plana upravljanja destinacijom gdje su rađene i ankete koje pokazuju zadovoljstvo lokalnog stanovništva, a utjecaj je samo pozitivan. Sve je veći broj zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu, ali i u drugim granama vezanim za turizam kao što su trgovina i promet. Ne treba zaboraviti kolika je važnost turizma za plasman naših poljoprivrednih proizvoda po kojima smo poznati. 

U Hrvatskoj imamo dvije oprečne strane turizma; jadranska Hrvatska koja ljeti puca po šavovima i kontinentalna Hrvatska koja može primiti nekoliko puta više turista nego sada. Mislim da je idealno vrijeme da povežemo plavu i zelenu Hrvatsku i to na način da se more rastereti i da turisti krenu u unutrašnjost, uostalom to se lagano i događa. Također, mi smo vikend destinacija, gosti se zadržavaju 2 noći u prosjeku i nama je „sezona“ proljeće i jesen, no zapravo radimo 365 dana u godini i praktički naši turistički dionici su u pogonu cijele godine, za razliku od 3-6 mjeseci na moru. Nama je najveći problem činjenica da stranci percipiraju Hrvatsku samo kao „sunce i more“ i ne znaju da imamo prekrasnu Liku, Gorski kotar, Zagorje, Slavoniju,… Ponavljam, to se lagano mijenja, sve se više ulaže u promociju unutrašnjosti, no i dalje to nije dovoljno za jači razvoj kontinentalnog turizma.

Osječko-baranjska županija se nalazi među 10 najsrdačnijih regija u svijetu prema Booking.com-ovoj nagradi Traveller Review Awards 2025. te je ujedno najsrdačnija destinacija u Hrvatskoj.

Što bi druge turističke zajednice mogle naučiti od Turističke zajednice Osječko-baranjske županije za daljnji turistički razvoj?

Slavonci i Baranjci su poznati po gostoljubivosti, ali nas je ugodno iznenadila činjenica da smo u svjetskih TOP 10! To je zaista priznanje koje zaslužuju svi naši pružatelji usluga na terenu koji s osmijehom dočekuju goste na OPG-u, u vinariji, u restoranu i dr. Nemamo neku mudrost ili recept za uspjeh osim što bismo htjeli istaknuti kako je ključno biti svjestan svojih posebnosti i ponosno ih predstaviti svijetu. Mislim da mi Slavonci imamo problem s poštivanjem svojega, Splićanima je Split najlipši grad na svitu, a što mi govorimo o našem kraju? Mi smo to osvijestili i na šaljiv i ponekad provokativan način smo počeli komunicirati ostatku Hrvatske i odjek je stvarno bio odličan. Naše promotivne kampanje i brojna događanja razbijaju određene predrasude koje ljudi imaju o istoku Hrvatske. Kampanjom ih privučemo, zaintrigiramo, a kada prvi put dođu, znamo da će se vratiti jer dolaze s malo očekivanja, a odlaze prepuni doživljaja. Sličan je osjećaj i kada dođete na neku od naših manifestacija pa se iznenadite koliko ima života u Slavoniji Baranji. Za kraj pozivam vas na HeadOnEast festival prvi vikend u listopadu koji je portfolio svega onog šarenog i bogatog što Slavonija i Baranja nude... i urbanog i ruralnog, i kulturnog i gastronomskog,… 

Usto... i Europska smo regija vina 2025. i Slavonija proizvodi polovicu od ukupne hrvatske proizvodnje vina. Dakle, svaka druga butelja u RH je graševina i Vinski mjesec Osječko-baranjske županije traje 3 mjeseca i imamo 20 vinskih događanja. Eto, to je bogatstvo o kojemu pričam, samo iz jednog segmenta – vinskog turizma, gdje su u centru kao i u svemu, ljudi i prostor, interakcija čovjeka i ove naše plodne slavonske zemlje.