Dok mediteranski turizam dominira naslovnicama, kontinentalna Hrvatska sve više privlači posjetitelje. Gdje su Brodsko-posavska i Požeško-slavonska po turističkom prometu među kontinentalnim županijama?
KAD govorimo o turizmu, sasvim logično, svi pomislimo na Jadransko more, mediteranski krajolik te odmor duše i tijela u tom istom prostoru. Pustimo sada apartmane, bespravnu gradnju i preopterećenost komunalne infrastrukture, kao nužnih negativnih posljedica.
Turizam cvjeta i u Kontinentalnoj Hrvatskoj
Bez obzira na sve, takav turizam je u središtu pozornosti, no turizam zadnjih godina cvjeta i u Kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje od njega, uz puno više truda nego na obali, neki isto žive. Parkovi prirode, kulturne manifestacije, dvorci i utvrde, muzeji te enogastronomska ponuda ono su najistaknutije što se nudi nakon tunela Mala Kapela (iz smjera juga), koju definiramo u turističke svrhe kao 13 županija Istočne i Središnje Hrvatske bez Grada Zagreba.
Čežnja za drugačijim turističkim iskustvom
Pojavom pandemija bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom u 2020. godine ljudi su, osobito u (većim) gradovima, teško podnijeli ograničenje slobode kretanja i cjelokupnu atmosferu tog vremena. Stoga se, pod utjecajem tog traumatičnog razdoblja, kod ljudi probudila čežnja za prirodom, domaćom hranom i drugačijim turističkim iskustvom. Dakako, nismo spomenuli još dva preduvjeta za takvo stanje stvari, a to su životni standard, koji diktira turističku ponudu i potražnju, i sveopća digitalizacija, zbog kojeg su ljudi izgubili doticaj sa materijalnom stvarnošću i opipljivim plodovima rada.
Zato nam je posebno zanimljivo usporediti podatke Hrvatske turističke zajednice o turističkom prometu u prvih šest mjeseci 2024. godine u županijama Kontinentalne Hrvatske, i to u odnosu na prvi šest mjeseci pretpandemijske 2019. godine, rekordne po broju turističkih dolazaka (2023. je rekordna po broju turističkih noćenja). Također, 5 godina je prihvatljiv vremenski razmak jer se turistički promet u međuvremenu vratio u normalan tijek.
Brodsko-posavska 2. po rastu turističkih dolazaka, a Požeško-slavonska 1. po rastu turističkih noćenja.
Tako zapravo dolazimo do iznenađujućih spoznaja. Naime, nakon Varaždinske koja 2024. u odnosu na 2019. ima rast turističkih dolazaka za 38,5 %, Brodsko-posavska je 2. s 33,0 % (s 14.993 na 19.939), a Požeško-slavonska županija 3. s 30,0 % (s 9.559 na 12.430). Među 13 županija, najlošije stoje dvije koje imaju pad turističkih dolazaka: Karlovačka (-4,5 %) i Sisačko-moslavačka županija (-27,3 %). Očekivano, zbog stanja nakon potresa.
Slično je i za turistička noćenja pa je Požeško-slavonska na 1. mjestu s rastom od čak 59,2 % (s 20.798 na 33.115), dok je Brodsko-posavska na 4. s 34,5 % (s 25.600 na 34.420) nakon još Varaždinske i Zagrebačke županije (obje imaju rast 39,0 %). Na dnu, kao jedine s padom, su Virovitičko-podravska (-9,7 %) i Sisačko-moslavačka županija (-43,9 %).
Optimizam pred ostataka turističke godine
Iako su apsolutni brojevi neusporedivi s onima u primorskom dijelu Hrvatske, veseli nas veliki relativni rast turističkog prometa u Slavoniji, osobito na potezu između Papuka i Save. Tomu će doprinijeti i otvaranje novih smještajnih kapaciteta, kako kuća za odmor, tako i hotela, poput dugo iščekivanog Hotela Park u Slavonskom Brodu. Nastavljamo pratiti rezultate i u ostatku godine, nadajući se da će kasno ljeto i jesen donijeti još bolje rezultate za sve koji žive od turizma i privlače sve veći broj turista u naše krajeve.
