SLAVONSKI KOBAŠ - Trenutno litra kravljeg mlijeka u trgovinama iznosi 0,98 eura (7,38 kuna). Ako vam je i takva, „zamrznuta“ cijena previsoka, možda ćete imati više razumijevanja kad saznate koliko je put „jednog tetrapaka“ do police često „kvrgav“. Hrvatsko mljekarstvo godinama je u problemima, a alarmantne statistike, npr. da je broj proizvođača sa 60 pao ispod tri tisuće te da se taj trend nastavlja, govore da je stanje sve gore, unatoč najnovijem porastu otkupne cijene.

- Ta „igra“ zavarava, cijena ode gore, pa je spuste prebacivanjem u niži razred. Mi smo se još od ulaska u Europsku uniju našli u teškoj poziciji jer je ona zahtijevala 100 tisuća mikroorganizama u mlijeku, a mi smo imali 50 tisuća. Tu je mnogo mljekara propalo jer s otkupnom cijenom nižom od jedne kune jednostavno nisu imali računicu - kazao je Ivan Klasnić, predsjednik Udruge mljekara Brodsko-posavske županije.

Sami protiv svih

Zatekli smo ga na radnom mjestu, gdje je mukanje sugeriralo da se mljekarska računica, barem njegova, ipak zadržava u plusu.

- U ovom trenutku za prvu klasu mlijeka dobivamo 4,25 kuna po litri, a za drugu 3,75 kuna po litri. Da bi proizvodnja bila održiva, s obzirom da su ulazni troškovi jako porasli, cijena bi trebala biti npr. pet kuna za litru. Što je još gore, nije čak toliko važna ni kvaliteta mlijeka, nego količina, pa tako oni koji isporučuju više stotina ili tisuću litara mlijeka dnevno, za svaku dobiju, na konto premija, 4,50 do 5,00 kuna, iako oni to demantiraju. Nadalje, meni su, premda  imam 17 hektara dodijeljenog poljoprivrednog zemljišta, iz Ministarstva, pod „prijetnjom“ njegova oduzimanja, odredili da se moram strogo pridržavati gospodarskog plana, što znači da ga smijem koristiti isključivo u mljekarskoj proizvodnji. S druge strane, vlasnici 800, 900 ili 1000 hektara to nisu dužni pa, koristeći je za druge namjene, ubiru izdašne poticaje - saznali smo za još jedan primjer pogodovanja „velikim igračima“, problema s kojim se mali proizvođači u Hrvatskoj moraju nositi cijelo vrijeme, i kad nema pandemije i ratova.

- Povlašteni su bili i bit će i nitko im ništa ne može jer imaju „svoje ljude“ na visokim mjestima. Pojedine sam slučajeve, s dokazima „crno na bijelo“, prijavljivao i DORH-u i Državnom inspektoratu, ali na kraju nikakve koristi.

Sporna zemljišta

Posljedice svega spomenuto je napuštanje ove poljoprivredne grane.

- Ljudi sve više odustaju. Neki prodaju i krave i štale, baš sve. Drugi prelaze na neku drugu djelatnost, kao npr. naš potpredsjednik, Milan Bjelić, vlasnik 55 muznih krava. On je prešao na sustav „krava - tele“, gdje je, kako kaže, pronašao svoju računicu, a kad sam mu rekao da će cijena mlijeka rasti možda i do sedam kuna, odgovorio mi je: „Ne bih se vratio ni da daju 10 kuna“ - kazao je, prepoznavši u tome najbolje rješenje i za svoje imanje.

- Ni ja više ne mogu, vjerojatno ću istim putem. Neka mi i uzmu zemlju, ali onda ću javno zahtijevati reviziju svih. Meni je žao što moram prozivati kolege iz iste djelatnosti, ali sam siguran da ih 50 posto ima državno zemljište koje su dobili za proizvodnju mlijeka, ali se time ne bave. Znam za stočare koji su prešli na sustav „krava - tele“, ali tim životinjama nisu osigurali adekvatne uvjete, te im svako malo s imanja odvoze uginule - kazao je Klasnić, dodavši da je „malima“ otežan pristup i europskom novcu.

- Mnogo nas se prijavljivalo na natječaje EU fondova, ali nismo prošli. To su opet uspjeli veliki, povukli su sve što se moglo, i opet se žale.

'Sustavno uništavanje'

Hrvatska je u proizvodnji mlijeka, tvrdi Klasnić, u velikom deficitu, zbog čega je osuđena na uvoz. Još jedan poznati hrvatski ekonomski „modus operandi“, pomislit će neki, ali ovome je uskoro bivšem mljekaru nelogično bilo nešto drugo.  

- Županija brodsko-posavska, na primjer, pomogla je stočarima u sustavu „krava - tele“ i mljekarima s nekih 700 tisuća kuna, ali je onda još 380 tisuća kuna dala vlasnicima mesnih pasmina. To nema logike jer je Hrvatska u proizvodnji mesa samodostatna, a i ono je, kao što znamo, znatno poskupilo. Osim toga, natječaj za sva ova sredstva trajao je svega četiri dana, i u tom roku povučen je sav novac. Pretežno su to opet bili veliki proizvođači.

Dotaknuvši se, pored države, Europske unije, pravnog sustava, velikih igrača, i lokalne vlasti, pomslili smo da je naš sugovornik zaokružio priču o „sustavnom uništavanju“ malih mljekara.

- Nisam vam rekao ni pola toga. Netko će možda reći da lažem, ali neka me slobodno demantira dokazima. Ja stojim iza svojih riječi.