SLAVONSKI BROD - Sedamnaesta po redu točka dnevnog reda ovotjedne sjednice Županijske skupštine, mada usvojena, izazvala je burne reakcije vijećnika. Riječ je o godišnjem izvješću o stanju u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije u 2018. godini koje je moguće pročitati OVDJE.

- Hrvatska poljoprivredna proizvodnja je u posljednjih sedam godina pala za četvrtinu, unatoč svim isplaćenim subvencijama. Godišnje stvaramo milijardu eura deficita. Govorimo o proizvodnji mesa, mlijeka i žitarica, odnosno kruha. Podsjećam da je stočarstvo grana poljoprivrede koja stvara najvišu dodanu vrijednost. Mlijeko je i socijalna kategorija, a Hrvati ga konzumiraju u iznimno visokom postotku. U Izvješću je samo jednom rečenicom konstatirano da smo na području Županije od 2013. godine izgubili više od 57 posto onih koji su se bavili proizvodnjom mlijeka. Proizvodnju je ugasilo 238 gospodarstava. Preživjelo je tužnih 179 gospodarstava.Ovakve politike Hrvatsku vode u potpunu ovisnost o uvezenoj hrani.  Zar trebamo biti optimistični, a znamo da je uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku u 2018. Iznosio 3,6 milijardi, a izvoz 2,4 milijarde? Znamo li da smo lani uvezli 150 tisuća tona raznih vrsta mesa što je za pet milijuna eura više negoli 2017. Najviše svinjetine, govedine i peradi. Proizvodnja voća u Hrvatskoj bilježi kontinuirani pad od 2013. Samo u 2017. Uvezli smo 200.000 tona voća. Uvoz povrća povećao se za više od deset posto. - komentirala je Ružica Vukovac (MOST) Izvješće koje sa svojim kolegama pri glasovanju ga nije podržala.

U Izvješću, između ostalog, stoji kako je 2018. godine u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava bilo upisano 167.676 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 7277 njih s područja Bodsko-posavske županije odnosno tek 4,33 posto.

- Broj farmera ili OPG-a iz godine u godinu je sve manji, no proizvodnja koju oni ostvaruju sve je veća. Posljedica je to odnosa na tržištu, zakona ponude i potražnje i oni koji se u tom poslu mogu nametnuti kao najbolji, oni ostaju. U brojkama je ta situacija sljedeća - proizvodnja mlijeka najranjivija je grana i 2018. godinu obilježio je podatak da je 179 robnih proizvođača mlijeka proizvelo 12 milijuna litara mlijeka i ta proizvodnja je manja za 3.2 milijuna litara u odnosu na 2013. godinu kada smo počeli bilježiti negativne trendove, ali je ipak smanjena u odnosu na godine kada je razlika bila 7 milijuna litara. Značajno je bolja situacija u svinjogojskoj proizvodnji i to iz dva razloga - proizvođači su organizirani i u županijsku udrugu, a s kolegama iz susjednih županija već su dvije godine članovi Proizvođačke organizacije 'Slavonski svinjogojac'. Prošle je godine evidentirano povećanje broja svinja na našim OPG-ima za 4100 komada. Pomalo je čudno za Slavoniju da bilježimo povećanje broja ovaca za 6400 komada i u kozarskoj proizvodnji evidentirana je proizvodnja 4100 litara svježeg mlijeka od strane deset proizvođača. - kazao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, Željko Burazović, na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća.

O mljekarstvu bačenom na koljena, govorilo se puno i ranije, ali mnogi smatraju kako stvarnih pomaka neće biti dok ne dođe do temeljitih promjena ili, barem, pravednog tumačenja i provođenja zakona.

- Zakonom o poljoprivrednom zemljištu prednost se tek naoko daje stočarima bez zemlje, no pri provedbi posljednjih natječaja, 2006. do 2008. godine, ovlast je još bila spuštena na same načelnike pa se u mnogim općinama dogodilo upravo to da su zemljišta oduzimana stočarima i proizvođačima mlijeka i dodjeljivana novonastalim poljoprivrednicima, najčešće ratarima. Tu je krenuo kraj mnogih proizvođača mlijeka. Primjenom novog Zakona nepravda nije ispravljena jer stočar tri godine mora imati stoku, a ne imati zemljište. Postavljam pitanje je li to moguće s obzirom na to da krave jedu svaki dan. Stočari koji su preživjeli, kako bi mogli hraniti stoku, uzimali su u zakup sve dostupno zemljište privatnih fizičkih osoba. To su skupe, sitne, teško dostupne parcele. Za te ljude Ministarstvo danas tvrdi kako imaju zemljište te im ga više ne želi omogućiti. - pojasnila je Vukovac.

Od 43.879 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta na području 28 jedinica lokalne samouprave Brodsko-posavske županije, raspolagalo se s tek 65 posto odnosno s 28.512 hektara, dok je preostalo potrebno 'uskladiti i evidentirati'.

Do 2017. godine zaključeno je 146 ugovora o privremenom korištenju temeljem mirnog posjeda te 55 ugovora o privremenom korištenju temeljem isteklih ugovora. Osam je ugovora zaključeno o koncesiji na period od 30 godina i to na ukupnoj površini od 1520 hektara, s godišnjom naknadom većom od 686 tisuća kuna.

Hoće li se, kada i u kojoj mjeri uvesti reda u gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem - pokazat će tek vrijeme ili poneki županijski vijećnik, spreman na borbu protiv vjetrenjača.