SLAVONSKI BROD - Trajno kravlje mlijeko od 8 do 11 kuna za litru. Ako je akcija, tko uspije prije nego se ‘razgrabi’, platit će ga možda 7 kuna i 50 lipa. Svježe pak ‘gravitira’ oko 10 kuna za litru. Takav je pregled cijena na policama trgovina kada je riječ o mlijeku ‘domaće’ proizvodnje. Što se tiče uvezenih, trajno je i bez istaknute oznake „akcija“ moguće pronaći po 7 kuna. Iako su cijene svih proizvoda u posljednje vrijeme znatno porasle, problem s proizvodnjom i prodajom mlijeka, kako u Hrvatskoj, tako i u Brodsko-posavskoj županiji, iz mjeseca u mjesec postaje sve veći.

Naime, na devetoj sjednici Županijske skupštine, održanoj 11. srpnja 2022. godine, u Velikoj se vijećnici županijske uprave pod četvrtom točkom Dnevnog reda raspravljalo o prethodno upućenom Izvješću o stanju u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije za prethodnu godinu. U sklopu izvješća riječi je bilo i o govedarstvu o čemu se vodila najduža diskusija.

Kako piše u Izvješću, na području je Brodsko-posavske županije u 2021. godine ukupno bilo 5.598 krava, što znači da ih je za 1,58 posto više u odnosu na 2020. kada je izbrojano 5.511. U Izvješću je porast broja krava od 87 grla, kroz 12 mjeseci, okarakteriziran kao pozitivan trend.

Broj isporučitelja kravljeg mlijeka (gore), Isporučene količine mlijeka (dolje) Izvješće o stanju u poljoprivredi na području BPŽ

Što se isporučitelja mlijeka tiče, u županiji ih je tijekom prošle godine bilo 143 s isporučenih ukupno 12,8 milijuna kilograma kravljeg mlijeka. Usporedbom s 2020. godinom, uočeno je smanjenje za 10 isporučitelja, a mlijeka je isporučeno 255 tisuća kilograma manje.

Samo je Izvješće izložio pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu, Željko Burazović, naglasivši kako je 2021. godine 7.329 obiteljskih gospodarstava - misleći na poljoprivredu općenito - upisalo 64,5 tisuća hektara zemlje. Pritom je 20 posto od navedene površine upisano pod proizvodnju krmne kulture preko kojih se servisira stočarska proizvodnja.

- Vezano za stočarsku proizvodnju i one glavne grane koje ju karakteriziraju - govedarska proizvodnja ili proizvodnja mlijeka - koja je najranjivija grana, od 2008. godine zaustavljanje je negativnih trendova doživjela prošle godine, kada je Brodsko-posavska županija, bila jedna od još tri županije koje su u toj proizvodnji lani zabilježile povećanje. U Brodsko-posavskoj županiji povećanje je bilo od milijun litara. U prošloj godini nastavilo se i s trendom povećanja plodkinja, odnosno muznih krava, ali ipak treba priznati kako je lani došlo do smanjenja proizvodnje za 250 tisuća litara mlijeka. Razlog je naravno skupa cijena ‘inputa’ kojoj smo svjedoci kako prošle, tako i ove godine. - kazao je Burazović.

Gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka u BPŽ od 2016. do 2021. Izvješće o stanju u poljoprivredi na području BPŽ

Dok pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu današnju situaciju gleda u usporedbi s onom otprije 14 godina, kada je situacija bila dovoljno ‘kritična’ da je očigledno postala referentna točka, županijski vijećnici na stanje ipak gledaju iz druge vremenske točke.

- Vidljiv je pad proizvođača mlijeka u Brodsko-posavskoj županiji. Godine 2016. imali smo 242, a u 2021. godini samo 143 proizvođača, što je veoma zabrinjavajuće i nedopustivo. Evidentan je veliki pad u isporuci kravljeg mlijeka. U 2016. godini isporučivano je 13 milijuna i 115 tisuća kilograma, a u 2021. godini 12 milijuna i 817 tisuća kilograma. Dok su istovremeno trgovački centri pretrpani uvezenim mlijekom koje se prodaje po nižim cijenama nego što bi trebale biti. Nekima je to, naravno, jako dobro. Međutim, samim se time otežava povećanje mljekarske proizvodnje u Hrvatskoj. Zanima me, koje korake u narednom periodu planira Brodsko-posavska županija kako bi se ovakvo stanje barem zadržalo. - izdvojio je vijećnik Zoran Marijić (DM-NL), naglasivši kako o poboljšanju same situacije, pritom, još ne bi ni govorio.

Promotri li se situacija u mliječnoj proizvodnji, stvari u županiji posljednjih šest godina ne izgledaju obećavajuće. Broj se proizvođača mlijeka u ovom razdoblju gotovo prepolovio. Zašto su se mljekari na području Brodsko-posavske županije odlučili jednostavno odustati istaknula je vijećnica Ivana Ribarić Majanović (SDP): „Sve je manji broj obitelji koje mogu preživjeti od bavljenja mljekarstvom. Vjerojatno je kako su morali potražiti zaposlenje u drugim strukama, moguće i drugim državama.“

Dok Županija konstantno naglasak stavlja na potpore, prvenstveno one male vrijednosti, koje su, kako piše u Izvješću - „u cilju održavanja zaposlenosti te postojeće razine proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru govedarstva, odnosno povećanja brojnosti grla na području Brodsko-posavske županije i stvaranja viška kvalitetnog rasplodnog materijala koji će pomoći pokretanju proizvodnje mlijeka i prodaji goveda za domaće i inozemno tržište“ - situacija u mljekarstvu ne pokazuje značajne promjene na bolje. Premda potpore male vrijednosti podrazumijevaju dodjelu bespovratnih novčanih sredstava, u 2021. godini realizirane su u iznosu nešto većem od 742 tisuće kuna.

Osim malih potpora, u utorak se, 26. srpnja 2022. godine, oglasilo i Ministarstvo poljoprivrede s Javnim pozivom. Pozivom će se prikupiti zahtjevi za potpore iz Programa izvanrednih mjera za prilagodbu proizvođačima u sektorima mliječnog govedarstva, svinjogojstva i peradarstva, kojim je od ukupno 80 milijuna, 44 predviđeno upravo za govedarstvo.
Podnošenje zahtjeva za ove potpore traje još uvijek te se moguće prijaviti do 15. kolovoza 2022. godine. Više je informacija moguće pronaći OVDJE. 

Cilj ovog Programa je dodjela izvanredne potpore proizvođačima iz kategorije mikro, malih ili srednjih poduzeća kako bi se ublažile posljedice porasta cijena stočne hrane i energenata te omogućio nastavak primarne proizvodnje u odabranim sektorima.

Kako stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede, „Govedarstvo je oduvijek bilo i zacijelo će uvijek biti jedna od ključnih grana poljoprivrede i kao takva ima višestruku gospodarsku važnost. (...) Govedarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj prolazi kroz značajne strukturne promjene. Restrukturiranje je uočljivije u sektoru proizvodnje mlijeka nego u proizvodnji mesa, a očituje se kroz promjene broja primarnih proizvođača i karakterizirana je smanjenjem broja gospodarstava koja isporučuju mlijeko otkupljivačima, dok gospodarstva koja nastavljaju proizvodnju povećavaju isporuku mlijeka.”

Smanjenje broja gospodarstava, posebno manjih obiteljskih, nastupilo je, čini se, i bez programa restrukturiranja. Primjer tome je nedavno zatvaranje posljednjeg sabirališta mlijeka u Sikirevcima. Kako kažu mještani koji su ovdje nosili svoje mlijeko, unazad deset godina otkupljivači nisu dizali cijene, do čega je sada iznenadno došlo. Takva im se trampa ne isplati uzevši u obzir rad, trud i novac koji moraju uložiti kako bi uopće dobili mlijeko. Cijeli je prilog o gašenju sikirevačkog sabirališta moguće je pronaći OVDJE.

Osim potpora male i srednje vrijednosti, lokalne će jedinice samouprave zajedno s Ministarstvom, morati, izgleda, pronaći dodatne načine kako bi spriječili potpuno iščeznuće proizvodnje, prodaje i kupovine mlijeka hrvatske proizvodnje.