SLAVONSKI BROD - Jedna je od točaka Dnevnog reda jučer održane devete sjednice Županijske skupštine brodsko-posavske bilo i Izvješće o stanju u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije u 2021. godini. S obzirom na to da pogoršanje klimatskih uvjeta u zadnjih nekoliko godina poljoprivrednicima predstavljaju sve veći problem, dotaknulo se teme protugradne obrane od tuče.
Aktualni sat otvorila je županijska vijećnica Irena Katalinić (HDZ), govorom i upitom o ovoj temi.
- Prošlu sjednicu županu sam postavila pitanje vezano za pomoć Brodsko-posavske županije prema našim poljoprivrednicima kroz razvoj mehanizama za obranu poljoprivrednih usjeva te stambenih i gospodarskih objekata od štete izazvane olujnim nevremenom i tučom. Zanima me jeste li na Sjednici Zajednice županija, održanoj nakon naše posljednje županijske sjednice, utvrdili iste ili slične probleme drugih županija i razmišlja li se u smjeru ponovnog aktiviranja protugradne obrane? - pitala je Katalinić.
Vijećnici je Katalinić na upit odgovorio pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu, Željko Burazović.
- Kao odgovorna osoba za poljoprivredu i gospodarstvo mogu reći da ovlasti župana, kada je riječ o proglašenju stanja elementarne nepogode, nikada nisu bile u pitanju. (…) Vaše je nezadovoljstvo, zapravo, najvećim dijelom fokusirano na sredstva za sanaciju nastalih šteta, koja su uvijek reda veličina četiri, pet ili šest posto, te puno većim dijelom vezano za provedbu Zakona o sustavu obrana od tuče. Što se tog Zakona tiče, tri su najbitnije stvari. Aktualni Zakon o sustavu obrana od tuče iz 2007. godine jasno je naložio operativnu provedbu na cijelom području Republike Hrvatske prizemnim generatorima i protutučnim raketama. Taj isti sustav odredio je i izvore financiranja, što je Brodsko-posavska županija besprijekorno servisirala i plaćala. Provedba je Zakona u nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda. Danas je situacija nešto bolja nego je bila prije mjesec dana, dakle taj Sustav operativne obrane od tuče, koji našu županiju brani s 43 lansirna generatora i po 60 litara otopine srebrnog jodida. Sva veća nezadovoljstva treba kanalizirati Državnom hidrometeorološkom zavodu. Iste se filozofije drži i Hrvatska zajednica županija. - kazao je Burazović.
Međutim, problem s vremenskim uvjetima nemaju samo poljoprivrednici Brodsko-posavske nego je, čini se, situacija alarmantna na području svih županija, što potvrđuje događaj u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ondje se, naime, pobunilo 12.500 građana koji su potpisali peticiju za protugradnu obranu koju je pokrenuo portal Zagorje International uz podršku Udruge raketara Republike Hrvatske te krovnih županijskih udruga voćara, vinogradara i pčelara. Kako piše Agroklub, ministrica je poljoprivrede, Marija Vučković, na ovaj apelativan potez građana odgovorila istim tonom prebacivanja odgovornosti na Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
No, kad je riječ o protugradnoj obrani, upravo je DHMZ, još u svibnju ove godine, negirao korist samog sustava.
- Već jedno duže vrijeme, preko 20 godina, nema znanstvenih dokaza da je upravo protugradna obrana učinkovita na način kako se radi ili raketama ili prizemnim generatorima. Vrlo je teško dokazati njezinu učinkovitost, ali svi znanstveni svjetski rezultati govore da nema nekog velikog signala. Prema tome, ako nema ekonomske isplativosti takve obrane, Svjetska meteorološka organizacija je pri stajalištu da se ona ne treba operativno provoditi nego da treba uložiti u istraživanje takvih složenih olujnih procesa u atmosferi - za N1 kazala je ravnateljica DHMZ-a, Branka Ivančan Picek.
Sustav koji postoji 50 godina, a u čiju se efikasnost više od dva desetljeća sumnja, država odbija financirati.
- Europska je unija napustila taj sustav obrane. Ona ne poznaje takvu legislativu. U Hrvatskoj postoji Zakon o obrani od tuče, koji nijedna zemlja članica Europske unije više nema. Imaju sporadične obrane od tuče ili raketnom ili avionskom komponentom, ali nefinancirano državnim budžetom, već od lokalne zajednice ili privatnim budžetom. - nastavila je Picek.
Ovo mišljenje ravnateljice DHMZ-a odgovor je suprotnom stavu Zorislava Šubarića, umirovljenog stručnjaka za protugradnu obranu.
- U 50 godina nismo imali nijednu katastrofalnu tuču. Sada smo, 2021. godine, u Požeštini imali jednu, i jučer (25. svibnja 2022.), u pet županija. Jasno je da je obrana od tuče učinkovita i isplativa. To je najjednostavnije opisati prošlogodišnjom tučom. U Republici su Srpskoj, 25. lipnja, djelovali na oblačni sustav sa 81 raketom i nisu imali nikakvih šteta. Taj isti oblačni sustav prešao je preko Save do Požeštine i tamo je napravio štetu oko 174 milijuna kuna prema Ministarstvu financija. Mi nismo djelovali ni sa jednom raketom, kao ni s generatorima, jer obrana od tuče prošle godine nije radila. -objasnio je Šubarić.
Moguće je zaključiti kako, premda postoji te je u upotrebi već pola stoljeća, jedini sustav koji bi spriječio narušavanje usjeva i uslova poljoprivrednog uzgoja od elementarnih nepogoda, Ministarstvu poljoprivrede nije isplativa solucija. Osim toga, rakete i srebrov jodid, nisu u skladu direktiva kojim se vode države članice Europske unije po pitanju ekološke djelatnosti pa se i DHMZ službeno ograđuje od korištenja spornog sustava - iako se oni u EU pa tako i u RH, mogu koristiti u slučaju kada su financirani od strane lokalnih zajednica ili privatnih investicija. Ono što Država i Unija poljoprivrednicima mogu ponuditi milijuni su kuna u obliku potpora, natječaja i inih birokracijskih prijava za novčanu pomoć - namijenjenih uglavnom sanacijama, kako već nastale, tako i buduće, štete. Što se županija te manjih lokalnih zajednica općenito tiče, na njima je izgleda ekološko-gospodarska odluka, koliko te hoće li uopće, financirati sustav što s jedne strane koristi, a s druge škodi 'sistemu'.- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -