SLAVONSKI BROD - Za izgradnju i opremanje deset mini mljekara proizvođačima je ovaj tjedan dodijeljeno 18,7 milijuna kuna, izvijestila je javnost Vlada Republike Hrvatske preko Ministarstva poljoprivrede. Tako su jučer vlasnici mljekara potpisali ugovore za potpore u visini od 15 tisuća do čak milijun eura.

Najveći je iznos, od gotovo 7,5 milijuna kuna, otišao u Vukovarsko-srijemsku županiju za opremanje objekta za preradu mlijeka tvrtke Družba d.o.o., dok je najmanji iznos od gotovo dvjesto tisuća kuna otišao u Bjelovarsko-bilogorsku županiju za povećanje kapaciteta kroz uvođenje novih proizvoda (opremanje, nabava gospodarskih vozila) tvrtke Jareš Adela.

Drugi će proizvođači  koji su ostvarili pravo na potporu Vlade, financijska sredstva iskoristiti za opremanje postojećih pogona, gradnju i uređenje mini sirana, rekonstrukciju objekata za zrenje i skladištenje sireva te slično.

Zanimljivo (ili, pak, tužno) potpora nije otišla niti jednom proizvođaču mlijeka u Brodsko-posavskoj županiji, području u kojemu je nekad mljekarstvo cvjetalo, a nije postojalo selo bez krava. Moguće je da se nitko od mljekara iz Županije za nju nije niti prijavio. Oni su u Slavoniji, poznato je, postali pomalo izumrla vrsta.

- Prije petnaestak godina, u selu nije postojala kuća koja nije imala barem jednu kravu, a osim što smo ga koristili za vlastitu upotrebu, mlijeko smo prodavali 'velikima' koji su ga skupljali svako jutro po selu. Isplatilo im se dolaziti jer bi napunili cijelu cisternu. Krave su svakog dana u isto vrijeme odlazile na zajedničku ispašu na gaj i vraćale se predvečer, svaka u svoje dvorište. Same su znale gdje žive. Promet bi glavnom cestom stao na par minuta dok bi one oteturale kući. - prisjeća se 53-godišnji Marko iz Poljanaca, mjesta u općini Oprisavci gdje je danas obratna situacija pa je teško pronaći štalu s kravama. Sve je rasprodano, uništeno, zatrto.

O propadanju mljekarstva već godinama glasno govori i Ružica Vukovac, bivša načelnica Općine Velika Kopanica, čiji roditelji se i sami bore s očuvanjem vlastite farme.

- Dosad smo sustavno uništavali, a možda smo i nepovratno uništili, kompletnu prehrambenu industriju, svakodnevno ubijamo proizvodnju mesa i mlijeka, nemamo baze sjemenskog i sadnog materijala, trudimo se što jače oporezivati sve segmente proizvodnje poljoprivrednih proizvoda pa je tako država jedva dočekala mjere ruralnog razvoja kako bi poljoprivredniku lupila nove obveze i davanja na modernizaciju proizvodnje odnosno nabavu novih strojeva. Drugim riječima, politika sa svojim zakonima sprječava konkurentnost i opstanak hrvatskog sela. Kako ćemo obraniti suverenitet Hrvatske? Kako ćemo zadržati mlade? Kako ćemo ruralni dio Hrvatske koji čini 90 posto teritorija Hrvatske, sačuvati od daljnjeg propadanja? Kako će Jedinice lokalne samouprave osigurati javnu rasvjetu i komunalne aktivnosti za ono malo stanovnika (pretežito umirovljenika koji si mogu priuštiti život na selu) kada je u selu, u kojem je nekad živjelo - karikiram - 100 domaćinstava i preko 5000 stanovnika, sada ostalo svega 50 koji ne mogu podnijeti teret računa za cijelo selo? Hoćemo li im isključiti javnu rasvjetu, prestati odvoziti otpad, pustiti da ih poplavi voda iz kanala koji se ne čiste? - oštra je u svojim govorima MOST-ovka Vukovac.

O propadanju mljekarstva prošle se godine oglasila i Udruga proizvođača mlijeka iz Brodsko-posavske županije koja, možda, uskoro neće ni postojati.

- Upoznati smo odavno svi sa stalnim trendom opadanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Pali smo na oko 400 milijuna litara mlijeka godišnje, a nekada smo proizvodili 700. Naša djeca uskoro neće više imati priliku u slavonskim selima uživo vidjeti kravu. Morat će odlaziti na velike farme kod velikih proizvođača kako bi je vidjela. U Slavonskom Kobašu ostala smo nas dvojica koji još prodajemo mlijeko, a prije je svaka kuća, a to je bilo oko 450 domaćinstava, imala barem dvije-tri krave. Sada ja imam 22 krave, a susjed njih 15 i kada ja odustanem od mljekarstva, više Dukatu neće biti isplativo dolaziti u selo pa će i on morati odustati. - kazao je pošlo ljeto predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije kao i član Izvršnog odbora Udruge OPG-ova Hrvatske „Život", Ivan Klasnić

Onom komu jednom krave odu iz štale, više se u nju neće vratiti, poručio je Klasnić, objašnjavajući kako nabavka novih stada „izvana" neće donijeti ništa dobro slavonskom mljekarstvu jer će država dovesti „škart". Povećanje cijena goriva i niske otkupne cijene mlijeka koje su nestalne i variranjem uništavaju poljoprivrednike, također su problemi s kojima se nose i mljekari.

- Netko od toga svega ima jako veliku korist. Mi ćemo jesti europsko smeće koje se mora izvesti negdje. Hrvatske plaće ljude tjeraju da kupuju takvo uvozno smeće na akcijama. O mlijeku mogu pričati do sutra, ali više to ne vrijedi. - razočarano je zaključio Klasnić.

I dok Ministarstvo poljoprivrede zadovoljno i ponosno danas javlja kako će Hrvatska izvoziti mlijeko i mliječne proizvode u Kinu, žitelji sela Brodsko-posavske županije znaju da to mlijeko neće 'put istoka' iz njihovih štala. Kako je ranije rečeno - komu štala jednom ostane prazna, više se neće napuniti.