SLAVONSKI BROD - Loše vrijeme, niske temperature i dosta kiše koja je obilježila proljeće, uvelike se odrazilo na pčelinja društva. Zbog hladnoće mnoge su 'potrošile' proizvedeno u košnicama. Dio pčelara je u proljeće, što mnogi ne pamte, prihranjivao pčele, a mnogi se ne sjećaju niti godina u kojima im već prvog svibnja košnice nisu bile pune meda. Nažalost, iako se situacija sada donekle popravlja, sve to zasigurno će se odraziti na količinama meda koju će domaći proizvođači ove godine 'izbaciti' na tržište. O plasmanu domaćeg meda te kako prepoznati kvalitetan med razgovarali smo sa Stjepanom Aračićem, dopredsjednikom Upravnog odbora Pčelarske udruge "Zrinski", Slavonski Brod i članom Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza.

SBplus: Za početak koliko pčelara ima na području Brodsko-posavske županije?

Stjepan Aračić: Na području bivše općine Slavonski Brod imamo nekih 210 do 215 pčelara, na novogradiškom ih je području oko 120, a sibinjska udruga okuplja njih do 40. Naime, u zadnjih 20 do 30 godina uvijek je na području Brodsko-posavske županije bilo 400 do 450 pčelara i od 12 do 14 tisuća košnica.

SBplus: Kako ste zadovoljni plasmanom meda domaćih proizvođača u odnosu na onaj uvozni?

Stjepan Aračić: Borba što se tiče plasmana i dalje traje. Mi smo poduzeli niz koraka uključujući i nacionalnu staklenku te brendiranje kako bi tržištu ponudili prepoznatljivu kvalitetu označenu na pravi način. Mi tražimo i od uvoznika da se uvozni med deklarira u smislu da se prikaže kakvo je stvarno stanje tog proizvoda. Iako, što se tiče kvalitete tu nema diskusije oko toga što je bolje te što je kvalitetnije i zdravije. Nažalost, trenutni zakoni i propisi idu u korist trgovaca i mi tu malo što možemo učiniti osim preporučiti građanima da svatko - tko želi konzumirati zdrav med i onaj koji ima ljekovitost - treba imati svog pčelara od kojeg će med kupovati neposredno. I to je najbolje kupovati u godini proizvodnje jer daljnjim grijanjem i pretakanjem on gubi na kvaliteti. Ovako kupujući od svog pčelara ovogodišnji med, kupci mogu biti sigurni kako kupuju prvu klasu.

SBplus: Koliko su kupci educirani, odnosno svjesni te činjenice da za nešto, možda malo više kuna, dobivaju daleko veću kvalitetu u odnosu na ono što dobivaju kupnjom jeftinijeg uvoznog meda?

Stjepan Aračić: Nažalost, tek sada smo krenuli u jednu ozbiljniju kampanju kojoj je krajnji cilj da se med pravilno deklarira. I to je ta prva stepenica. Druga je da se konstantnom edukacijom postiže napredak. Mi trebamo postići da cijele obitelji, od male djece pa nadalje,  učeći shvate kako ako žele nešto zdravo onda i postoje neka pravila kako konzumiranja tako i nabavke takvog meda. Jasno da vi možete i na pijaci kupiti onaj neki sirup po 20 kuna, ali vjerojatno svatko normalan zna da to nije med nego sirup, koji je sladak ali nema većih zdravstvenih učinaka.

SBplus: Kako vizualno prepoznati kvalitetan domaći med?

Stjepan Aračić: Prije svega teglica mora biti etiketirana. Ona mora imati svog proizvođača i dobro bi bilo da ima oznaku 'izvorno hrvatsko'. Tu je i markica s brojem na osnovu kojeg možete dobiti sve relevatne podatke o proizvođači i podrijetlu te kvaliteti proizvoda. A ostalo leži na povjerenju. Sam vizualni pogled dosta vara. Doduše ima nekoliko detalja na osnovu kojih možete procijeniti med, primjerice bagrem je svjetlo žut, kesten ima svoju boju, šumska odnosno hrastova medljika opet ima svoju karakterističnu boju. No boja je samo jedan od segmenata, ali nikako nije odlučujuća. Jer recimo bagrem može biti super kvalitete, ali dovoljno da ga amorfa sa dva tri zrna peludi ofarba i on već više nije onako svjetlo žut nego je crvenkast što vizualno može zavarati, a med je kvalitetan.

I tu se onda opet vraćamo na povjerenje koje kupac i proizvođač međusobno grade. Uz malu napomenu, kako je priča o tome da se pravi domaći med kristalizira točna. Pa ako vam se kada u teglici med vašeg pčelara kristalizirao znajte da mu možete vjerovati.