SLAVONSKI BROD - U trenutcima kada svatko zakone i reforme tumači na svoj način, dolazi do mnoštva krivih informacija u medijima, tako da su se mlađi građani, nakon najave mirovinske reforme, 'oprostili' od mirovina i pripremili da će 's radnog mjesta (budu li ga uopće imali) u grob'. No, jesu li promjene tako rigorozne te hoće li za današnje radnike u budućnosti imati tko zaraditi mirovinu, za Glas Slavonije odgovorio je ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić.

- Mirovinski sustav nastojimo učiniti dugoročno održivim te osigurati umirovljenicima veće mirovine. Već sada nam nedostaje 17 milijardi kuna godišnje, a nova zaduživanja ne dolaze u obzir. Problem je financijska nejednakost jer će umirovljenici koji odlaze u mirovinu idućih deset do petnaest godina imati oko šeststo kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici. Naši umirovljenici imaju prosječno 30 godina radnog staža, a prosjek Europe je 35 godina. Samo 20 posto umirovljenika ima 40 godina radnog staža i omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26 što je dugoročno neodrživo. - istaknuo je ministar za Glas Slavonije.

I u Slavonskom Brodu početkom tjedna pojasnio je koje je nužno kompromisno rješenje tog problema.

- Vlada je spremna na razgovore i kompromise. Pokazali smo to korekcijom inicijalnog prijedloga u kojemu smo promijenili da se u mirovinu sa 67 godina, umjesto 2031. ide 2033. godine. Do 67. godine će raditi samo oni koji neće imati dovoljno staža. Prema tome, apsolutno ne vidim razlog za prosvjed. - kazao je i za SBplus ministar Pavić u utorak, 16. listopada, kada je u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici održan treći Press klub Europa na (prigodnu) temu „Budućnosti Europe: prilike i izazovi za Slavoniju

Duži ostanak u svijetu rada za sadašnju generaciju radnika, smatraju, dakle, u Vladi, trebao bi izjednačiti umirovljeničke uvjete i stvoriti bolji život svima.

- Reformom će svi umirovljenici, neovisno kojoj generaciji pripadaju, moći birati mirovinu koja je za njih povoljnija: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27 posto uz prebacivanje sredstava iz drugoga u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa s dodatkom od 27 posto za staž ostvaren u prvom stupu do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25 posto na mirovinski staž ostvaren u drugom stupu, tj. od 1. siječnja 2002. do umirovljenja. Imamo i 246 tisuća naših sugrađana koji su tijekom radnog vijeka zarađivali minimalnu ili ispodprosječnu plaću, koji ni uz dodatak od 27 posto neće imati za najnižu mirovinu. Njima mirovinskom reformom osiguravamo pravo na najnižu mirovinu uz prijenos sredstava iz drugoga u prvi stup, ako tako izaberu. Umirovljenicima s najnižim mirovinama uz redovno usklađivanje mirovina povećat ćemo mirovine za 3,13 posto. Za najmlađe generacije jačat ćemo drugi i treći mirovinski stup kako bi imale veće mirovine. - pojasnio je dodatno ministar.

Drugim riječima, ono što su četvrt stoljeća političari, njihovi savjetnici i stručnjaci radili krivo, sada će plaćati i ispravljati nove generacije koje su sada na vrhuncu radnog vijeka i profesionalne karijere. Upravo na tim generacijama dosad se već prelomilo dosta toga pa ne vjerujemo da će problem predstavljati nekoliko dodatnih radnih godina. Mogli bi, eventualno, pomisliti - „Radit ćemo, samo nam dajte da radimo... osigurajte nam dobre plaće i stabilna radna mjesta". U suprotnom će mirovine budućim umirovljenicima slati rodbina iz Irske, Njemačke, Švedske,…

Kompleksnije objašnjenje cjelovite reforme mirovinskog sustava moguće je pročitati u članku Glasa Slavonije koji je u cijelosti dostupan OVDJE.