SLAVONSKI BROD - Kako smo ranije pisali, Slavonski Brod i županija, koji su u ekonomskim „disciplinama“ proteklih desetljeća redovito bili na začelju, u posljednje vrijeme bilježe neke ozbiljne pozitivne pomake. Smanjenoj nezaposlenosti i porastu zaposlenosti mogao bi se, u određenoj mjeri, pridružiti i podatak o primanjima radnika.

Prema raspoloživim podatcima DZS-a, za drugi kvartal ove godine (od travnja do lipnja), stanovnik Brodsko-posavske županije mjesečno je, u prosjeku, raspolagao s 6767 kuna. Loša je vijest što je po tom, neto iznosu on, od 21 prosječnog stanovnika županija (gdje se ubraja i prosječni Zagrepčanin), bio među četiri najslabije plaćena. Manje su dobili samo oni iz Vukovarsko-srijemske (6712 kuna), Virovitičko-podravske (6557 kuna) i Bjelovarsko-bilogorske županije (6732 kune).

Usput rečeno, ove dvije posljednje, ili barem „Podravkina“, svojevrsno su iznenađenje i dokaz da se u gospodarstvu stvari mijenjaju. Ne treba ih ipak u Brodsko-posavskoj županiji gledati kao „prestignute rivale“, jer su, s druge strane, prema spomenutom iznosu, brodsku županiju „pretekle“ one koje tradicionalno smatra gospodarski „slabijima“ od sebe - Ličko-senjska (6908 kuna), Sisačko-moslavačka (6995) i Požeško-slavonska županija (6773).

Dobra je vijest za Brodsko-posavsku županiju što, kako se vidi iz svih navedenih neto brojki, odstupanja nisu velika, tj. iznose sto-dvjesto kuna, pa i manje. Prosječna primanja u većini su županija dakle „tu negdje“.

Izrazito „odskače“ jedino Grad Zagreb, s 9112 prosječnih neto kuna, ali ga se opet može, barem malo, „prizemljiti“ podatkom o kupovnoj moći. Je li, s obzirom na „metropolske“ troškove života (npr. cijena stambenog kvadrata i do četiri tisuće eura), prosječan „purger“, čak i s tih devet „somova“, u boljoj poziciji od Brođanina?

Značajnije veću plaću imaju, u prosjeku, npr. žitelj Zagrebačke, Primorsko-goranske i Karlovačke županije. Optimizam „splasne“ i kad se brodsko-posavski neto usporedi sa 7650 kuna na razini cijele države.

Izazov za cijeli svijet 

Postoji, međutim, još jedan problem, koji muči ne samo Brodsko-posavsku županiju ni Hrvatsku, nego cijelu Europsku uniju, pa čak i čitav svijet. Razlike u primanjima muškaraca i žena samo su jedan pokazatelj kako na planu ravnopravnosti spolova ima još mnogo posla. To je bio povod istupu Foruma žena SDP-a.  

Socijaldemokratkinje su upozorile na podatak, također za drugi kvartal, da prosječna građanka ove zemlje mjesečno zarađuje 582 kune manje od muškarca. To je „svega“ sedam posto manje, ali na godišnjoj razini, to je više od jedne prosječne plaće u Brodsko-posavskoj županiji, odnosno 6984 kune.

Žene su u Hrvatskoj, prema podatcima za drugi kvartal, manje plaćene u 17 od 19 analiziranih djelatnosti. Konstatacija Foruma žena SDP-a da je „nježniji spol“ potplaćen svuda, nije sasvim točna, a treba napomenuti i da razlike, poput onih kod županijskih neto iznosa, u pojedinim zanimanjima i nisu tako velike.

Naravno, zbog toga im istup nije neosnovan jer su razlike u nekim sektorima zaista velike. Kao što su i same navele za primjer, zdravstvena djelatnica u drugom je kvartalu radila za više od 2,5 tisuća kuna manje od svog muškog kolege.

U Forumovu istupu je i zanimljiva ideja, da se beneficirani radni staž proširi i na „ženske“ profesije, kao što su medicinska sestra, odgajateljica i trgovkinja.

Žene SDP-a podsjetile su i na druge osnove po kojima su radnice i dalje diskriminirane.