Oskudica kalija u tlu sve više ugrožava poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane.
SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA - Oskudica kalija u tlu sve više zabrinjava poljoprivrednike i stručnjake jer negativno utječe na prinos i kvalitetu usjeva diljem svijeta. Nedostatak ovog važnog elementa u tlu postaje sve izraženiji i već sada pogađa mnoge regije koje se oslanjaju na poljoprivrednu proizvodnju.
Kalij, uz dušik i fosfor, jedan je od ključnih elemenata potrebnih za rast biljaka. Ovaj mineral igra važnu ulogu u fotosintezi, sintezi proteina i regulaciji vode u biljkama, a njegov nedostatak izravno utječe na rast i razvoj biljaka. Manjak kalija u tlu čini biljke podložnijima bolestima, smanjuje njihovu otpornost na štetočine te utječe na smanjenje prinosa usjeva.
No, problem oskudice kalija ne svodi se samo na biljne bolesti. Ovaj element također ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja oprašivača, poput pčela, koji su neophodni za oprašivanje mnogih poljoprivrednih kultura. Smanjen broj oprašivača zbog nedostatka kalija dovodi do lošijeg oprašivanja, što dodatno smanjuje prinose, ugrožavajući opskrbu hranom.
Problem kalija nije samo agronomski već i ekonomski. Kalij se u prirodi najčešće dobiva iz kalijevog karbonata, poznatog kao potaša, koji se vadi iz slojeva podzemnih stijena. Međutim, rezerve ovog minerala su ograničene i koncentrirane u nekoliko zemalja, što dovodi do toga da većina država ovisi o uvozu. Ova ovisnost čini prehrambene sustave mnogih zemalja ranjivima na poremećaje u opskrbi i nestabilnosti na tržištu gnojiva.
Cijene potaše sklone su velikim oscilacijama. Od početka 21. stoljeća dva velika skoka cijena već su se dogodila – prvo 2009. godine, kada su se cijene više nego utrostručile, i potom 2021. godine, kada je zbog sankcija protiv Bjelorusije, globalne potražnje i poremećaja u lancima opskrbe, cijena potaše drastično porasla. Takvi skokovi cijena izravno utječu na troškove poljoprivredne proizvodnje, što u konačnici može izazvati rast cijena hrane na globalnoj razini.
Još jedan problem povezan s kalijem je rudarski proces kojim se on dobiva. Na svaku tonu ekstrahiranog kalija, stvaraju se tri tone rudničkog otpada, uglavnom soli, koja često zagađuje okolne vodene resurse. Kada se sol ispere u rijeke i podzemne vode, dolazi do ozbiljnog zagađenja ekosustava, što može dodatno pogoršati ionako kompleksnu situaciju u poljoprivredi.
Uz sve ove izazove, jednostavno povećanje primjene kalijevih gnojiva nije dugoročno rješenje. Poljoprivredna proizvodnja zahtijeva održiva rješenja koja neće ugroziti prirodne resurse. Stručnjaci preporučuju nekoliko ključnih koraka kako bi se spriječilo daljnje osiromašenje tla i očuvala globalna proizvodnja hrane. Ti koraci uključuju:
Primjenu kalijevih gnojiva na poljima s niskom razinom kalija
Razvoj novih, otpornijih sorti biljaka koje bolje podnose oskudicu kalija
Promicanje održivih poljoprivrednih praksi koje smanjuju ovisnost o mineralnim gnojivima i sprječavaju daljnje iscrpljivanje tla
Pažljivo upravljanje rudarskim aktivnostima kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i ekosustave
Unatoč ovim preporukama, stručnjaci još uvijek nisu sigurni kakav će dugoročni utjecaj imati povećana primjena kalijevih gnojiva na okoliš, posebice na vodene ekosustave. U laboratorijskim studijama pokazalo se da visoke koncentracije kalija mogu biti vrlo toksične za mnoge vodene organizme, što predstavlja dodatni izazov za znanstvenike koji rade na rješavanju ovog problema.
Utjecaj na Slavoniju
Za poljoprivrednike u Slavoniji, gdje su poljoprivreda i gospodarstvo među glavnim granama, nedostatak kalija predstavlja ozbiljan problem. Slavonska polja već su suočena s izazovima vezanim za kvalitetu tla, a dodatno iscrpljivanje resursa poput kalija moglo bi smanjiti prinose ključnih kultura poput pšenice, kukuruza i suncokreta. Time bi se izravno ugrozila egzistencija poljoprivrednih gospodarstava u regiji, a posljedice bi se osjetile i na regionalnoj razini, s potencijalnim utjecajem na opskrbu hranom i ekonomski položaj Slavonije.
Poljoprivrednici u Slavoniji morali bi razmotriti primjenu održivih poljoprivrednih praksi kako bi zaštitili tlo i povećali otpornost na oskudicu kalija. U suprotnom, smanjenje prinosa i rast troškova gnojiva mogli bi dodatno pogoršati ionako tešku situaciju u slavonskoj poljoprivredi, koja je već suočena s mnogim izazovima.
