VRIJEME je školskih praznika i godišnjih odmora, zbog čega je pojačan promet u smjeru turističkih odredišta Istre, Kvarnera i Dalmacije, ali i drugih krajeva Hrvatske u koje velika iseljenička zajednica ljeti tradicionalno dolazi u posjet.
Količini prometa dodatno pridonosi lanjski ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor pa od prošlog ljeta svjedočimo velikom prelijevanju gužvi i zastoja s graničnih prijelaza na autoceste, osobito na potezu od Zagreba do Bosiljeva.
Naime, ukupni broj vozila na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta povećao se od srpnja 2022. (5.271.522) do srpnja 2023. (5.701.684 ) za 430.162 vozila ili 8,2 %. O razmjeru tog porasta govori podatak Centra za vozila Hrvatske da je približno riječ o ukupnom broju (registriranih) vozila na području Grada Zagreba u prošloj godini (436.992).
U svrhu osvješćivanja vozača i drugih sudionika prometa o važnosti poštivanja prometnih propisa u svjetlu nove turističke sezone, ali i sezone različitih obiteljskih proslava i druženja, istaknut ćemo najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prometnim nesrećama u cestovnom prometu u prošloj godini po županijama.
Ukupno je u 2023. godini bilo 10.633 prometnih nesreća s nastradalim osobama, pri čemu gotovo polovica (49,6 %) u pet najvećih županija: Gradu Zagrebu (1.737; 16,3 %), Splitsko-dalmatinskoj (1.366; 12,8 %), Primorsko-goranskoj (903; 8,5 %), Zagrebačkoj (654) i Osječko-baranjskoj županiji (612; 6,2 %). U Brodsko-posavskoj ih je bilo 390 (3,7 %), a u Požeško-slavonskoj županiji 163 (1,5 %), što je ujedno i najmanje od svih županija.
Gledajući prometne nesreće s nastradalim osobama na 1.000 vozila, za Hrvatsku taj podatak iznosi 4,4. Među županijama se ističe Ličko-senjska sa 9,9 ispred Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske (obje po 6,1), što govori o tranzitnoj ulozi Like u cestovnom povezivanju Hrvatske, gdje je broj prometnih nesreća s nastradalim osobama (252) prilično velik na broj vozila u površinom najvećoj županiji (25.537). Brodsko-posavska se nalazi na 7. (5,2), a Požeško-slavonska županija na 12. mjestu (4,3). Krapinsko-zagorska (2,7), Varaždinska (2,9) i Bjelovarsko-bilogorska županija (3,0) se ističu po najpozitivnijima vrijednostima na što vjerojatno utječe dužina cestovne mreže, poglavito autocesta, kao i kvaliteta prometnica.
Broj ozlijeđenih osoba u cestovnim prometnim nesrećama u 2023. je 14.204., od čega 567 (4,0 %) u Brodsko-posavskoj (10. mjesto) i 236 (1,7 %) u Požeško-slavonskoj županiji, što je ujedno i najmanje od svih županija. Redoslijed onih s najviše ozlijeđenih istovjetan je kao i za broj prometnih nesreća.
Broj poginulih je 274, pri čemu 9 (3,3 %) u Brodsko-posavskoj (13.) i 8 (2,9 %) u Požeško-slavonskoj županiji (17.). Prema tom negativnom podatku ističu se Splitsko-dalmatinska (39; 14,2 %), Primorsko-goranska (28; 10,2 %) i Istarska županija (20; 7,3 %). Najmanje poginulih je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (5; 1,8 %).
S ciljem smanjenja prometnih nesreća s nastradalim osobama i povećanja sigurnosti u cestovnom prometu, u skladu sa savjetima i uputama Ministarstva unutarnjih poslova, pozivamo vozače da:
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -